Održan okrugli stol “Hrvatska bez jednokratne plastike?”

Cilj je bio raspravili trenutno zakonodavstvo vezano uz ambalažu, ambalažni otpad i jednokratnu plastiku s posebnim naglaskom na sustav povratne naknade i povratne ambalaže te primjere dobre prakse sustavnog uvođenja ponovne uporabe.

U prvoj panel raspravi sudjelovale su: Ana-Marija Mileusnić, voditeljica kampanje protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Zelenoj akciji, Gordana Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore i Petra Andrić, programska voditeljica organizacije Greenpeace u Hrvatskoj. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, najključniji dionik rasprave o zakonodavstvu, nije se odazvalo na okrugli stol.

Razgovaralo se o provedbi i primjeni trenutno važećeg zakonodavstva te o prijedlogu novog Pravilnika o ambalaži, ambalažnom otpadu, ribolovnom alatu i jednokratnoj plastici. Predstavnice udruga istaknule su pozitivne strane zakonodavstva, poput zabrane određenih jednokratnih plastičnih predmeta i laganih plastičnih vrećica, proširenja sustava povratne naknade te poticanja prakse ponovne uporabe ograničavanjem određnih ugostiteljskih objekata na korištenje višekratnog posuđa. Međutim, smatraju problematičnim što se taj zakon na mnogim mjestima i dalje ne provodi, na što su prošle godine ukazale Državnom inspektoratu i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Kada bi se usvojili komentari udruga na javnom savjetovanju, Pravilnik bi mogao ispuniti razinu ambicije potrebnu za pozitivne promjene, smatra Zelena akcija.

Sektor za industriju, premda različitog stava po pitanju zabrana, također je pozdravio proširenje sustava povratne naknade, ističući važnost veće stope sakupljanja otpadne ambalaže te mogućnost dobivanja kvalitetnog reciklata koristeći lokalni izvor sirovine. Ono što je problematično, istaknula je Pehnec Pavlović, je navodno poticanje “kružnog gospodarstva i inovativnih modela'' koji se rješavaju birokracijom, a u praksi se ne koriste. Zaključila je kako za određene proizvode sasvim sigurno postoje bolji modeli ambalaže te da je industriji sukladno novim zahtjevima zakonodavstva potrebno osigurati i financijsku podršku za optimizaciju te eventualnu prenamjenu proizvodnje.

Premda je stav Sektora za industriju različit po pitanju zabrana, panelistkinje su se složile oko toga da kružno gospodarstvo nije moguće postići bez suradnje svih dionika unutar sustava. Zaključak je kako je nužno uspostaviti dijalog i suradnju kako bismo kao društvo došli do zadovoljavajućeg rješenja.

U drugoj panel raspravi na temu budućnosti sustava povratne naknade i ambalaže, uz Zelenu akciju, sudjelovali su: Zvonimir Majić, predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Gregor Cerar, savjetnik za održivost tvrtke Tetra Pak i Dragica Bagarić, direktorica udruženja proizvođača pića Eko Ozra.

Među panelistima i panelistkinjama prevladavao je stav da postojeći sustav povratne naknade i povratne ambalaže treba unaprijediti ističući sjajne rezultate skupljene otpadne ambalaže od kad je u Hrvatskoj uveden takav sustav. Osim visoke stope skupljene ambalaže, izdvojene su ostale prednosti takvog sustava, poput povećane stopa reciklabilnosti i recikliranja te rasterećenje trenutnog sustava prikupljanja plastičnog otpada putem žutih vrećica i spremnika za odvajanje od voluminoznog otpada. 

Savjetnik za održivost tvrtke Tetra Pak pohvalio je činjenicu da je Hrvatska među prvim državama u Europi koja je uvela sustav povratne naknade. Usporedio ju je sa Slovenijom, u gotovo svim segmentima gospodarenja otpadom puno naprednijom državom od Hrvatske, koja takav sustav uvodi tek sada. Kao primjer uspješnosti ovog sustava naveo je kako,usprkos općenito visokoj stopi prikupljanja odvojenog otpada, u Sloveniji stopa prikupljanja za limenke iznosi tek 40 posto, dok je to u Hrvatskoj visokih 80-90 posto. Smatra kako bi se ulaskom u sustav povratne naknade stopa prikupljene višekompozitne kartonske ambalaže također povećala, čime bi se povećala stopa reciklabilnosti i recikliranja. 

Direktorica Eko Ozre upozorila je na probleme koje bi mogli nastati prilikom prikupljanja ambalažnog otpada putem automata budući da još uvijek nisu prilagođeni. Problematičnom je ocijenila činjenicu što se i dalje većina ambalaže iz sustava prikuplja ručno, a samo manji postotak putem aparata. Zaključila je kako periodu prilagodbe sustava treba dati dovoljno vremena te da je nužno da svi obveznici uđu u sustav.

S dovoljnim periodom prilagodbe složio se i predstavnik FZOEU koji smatra kako se aparate na vrlo jednostavan način može prilagoditi tako da budu pogodni za različite tipove ambalaže. Što se tiče povećanja cijene, većina panelista se složila kako je ono nužno da postotak prikupljene ambalaže ne bi pao zbog nedovoljne motivacije za povrat. Minimalni iznos u ostatku Europske unije je 10 centi. 

Zelena akcija smatra da je problem što je cijena depozita ugrađena u cijenu proizvoda te onda dolazi do efekta prividnog poskupljenja proizvoda iako se u praksi, nakon povrata ambalaže, taj iznos u potpunosti vraća potrošaču. Valjalo bi, po uzoru na Švedsku, odvojiti cijenu ambalaže od cijene proizvoda kako bi se izbjegao takav efekt.

Osim sustava povratne naknade, raspravljalo se o tome kako treba unaprijediti sustav povratne ambalaže, koji se pokazao kao najodrživijom praksom gospodarenja otpadnom ambalažom s obzirom na to da je takva ambalaža ponovno punjiva te se tako produljuje njezin životni vijek. Do 2013. godine, istaknuo je FZOEU, postojale su poticajne naknade za ambalažu u takvom sustavu, međutim, 2015. godine te naknade su ukinute. Ako želimo da takav sustav u potpunosti zaživi i da se unaprijedi, nužno je da se poticajne naknade vrate. Takav sustav mogao bi funkcionirati paralelno sa sustavom povratne naknade tako da, po uzoru na Litvu, se zajedno prikuplja i jednokratna i višekratna ambalaža. Takav sustav ambalaže mogao bi se proširiti i na proizvode poput vina ili mlijeka, što je primjer dobre prakse koji je istaknula Zelena akcija.

Okrugli stol završen je trećom panel raspravom u kojoj su sudjelovali: Lovro Turalija, predstavnik inicijative Zeleni Filozofski, Damir Batarelo, predstavnik URK-a (klub Močvara) te Dragica Mateković Rubić iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu. Oni su predstavili primjere dobre prakse sustavnog uvođenja prakse ponovne uporabe.

Inicijativa Zeleni Filozofski je uz aparat za kavu u prostorijama svojeg fakulteta postavila policu za komunalne višekratne šalice te time spriječila nastanak otpada od jednokratnih čaša s udjelom plastike. Iako takvoj inicijativi još treba da zaživi u potpunosti, glavna prednost je zajednica okupljena oko nje koja shvaća važnost smanjenja nastanka otpada. U klubu Močvara su na šank uveli višekratne polipropilenske čaše na kauciju, čime su smanjili ogromne količine plastičnog otpada nastalog nakon koncerata i ostalih zabavnih događanja. 

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu unazad nekoliko mjeseci provodila je edukativne radionice za građane_ke i ugostitelje naziva “Ponesi svoje”. Putem radionica, građane_ke su motivirali na nošenje svoje ambalaže, a ugostitelje educirali o tome kako da potaknu mušterije da donose svoju ambalažu, pritom zadovoljavajući zakonski propisane sanitarne uvjete. Nažalost, u nedostatku sredstava, edukativna kampanja provedena je samo na području Zagreba, stoga bi se trebao odrediti proračun za provođenje slične kampanje i na nacionalnoj razini. To je važno jer su građani i građanke, ali i ugositelji, pokazali izniman interes i volju za okretanje takvom modelu.

U uvodnom je dijelu pravnik Luka Kos, vanjski stručni suradnik Zelene akcije, predstavio "Analizu provedbe Direktive o jednokratnoj plastici u hrvatskom zakonodavstvu" koju je izradio prije godinu dana. Prezentaciju analize možete pronaći u nastavku i OVDJE.

Pogledajte cijelu fotogaleriju na poveznici.

--

Ova aktivnost dio je kampanje za poboljšanje legislative o gospodarenju otpadom u RH u sklopu projekta 'Communities go circular', kojeg financira EU u sklopu programa Citizens, Equality, Rights and Values Programme (CERV). Partneri u projektu su Zelena akcija (Zero Waste Croatia), Zelena Istra, Zero Waste Italy, KNOF i Ekologi brez meja (Zero Waste Slovenija). Izraženi stavovi i mišljenja su autorovi i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za izražene stavove. Više o projektu pročitajte ovdje.

Također, aktivnost je dio kampanje #WeChooseReuse koju predvodi Break Free From Plastic pokret, a u RH koordinira Zelena akcija.