Novo izvješće pokazalo kako SAD afričkim zemljama pokušava nametnuti GM usjeve

Prema riječima Haidee Swanby iz Afričkog centra za biološku sigurnost, koji je izradio izvješće[1] po narudžbi mreže Friends of the Earth International: "SAD, najveći svjetski proizvođač GM usjeva, u Africi traži nova tržišta za američke GM usjeve. Strategija američke administracije sastoji se u asistiranju afričkim zemljama da donesu zakone o biološkoj sigurnosti koji štite interese agrobiznisa umjesto da štite Afrikance od potencijalnih opasnosti povezanih s GM usjevima."

Novo izvješće također otkriva i načine na koje agroindustrijski div Monsanto utječe na legislativu o biološkoj sigurnosti u afričkim državama, osigurava odobrenja regulatornih tijela za svoje proizvode te priprema teren za proizvode poput GM kukuruza.

GM usjeve se trenutno komercijalno uzgaja u samo četiri afričke države – Južnoafričkoj Republici, Egiptu, Burkini Faso i Sudanu – no pitanje genetski modificiranog kukuruza je vrlo kontroverzno zbog činjenice da kukuruz predstavlja osnovnu hranu milijuna Afrikanaca.

Za razliku od Europe i drugih područja u kojima već godinama postoje strogi zakoni o biološkoj sigurnosti, većina afričkih zemalja još uvijek nije donijela takve zakone. Trenutno samo sedam afričkih zemalja ima funkcionalan okvir za kontrolu biološke sigurnosti.

"Afričke vlade moraju zaštititi svoje građane a naša se prava moraju poštivati. Mi zaslužujemo jednaku razinu biološke sigurnosti koju uživaju europski građani," rekla je Mariann Bassey Orovwuje iz Friends of the Earth Nigerija.

Na globalnoj razini, tržišta za GM usjeve u proteklom su se desetljeću našla na snažnom udaru zakona i propisa o biološkoj sigurnosti, dok su potrošači u mnogim zemljama, posebno u Europi, otvoreno odbacili GM hranu i usjeve.

Sidro Haidee Swanby iz Afričkog centra za biološku sigurnost rekla je kako: "Južnoafrički poljoprivrednici imaju već više od 16 godina iskustva s uzgojem GM kukuruza, soje i pamuka, no obećanje da će GM usjevi riješiti problem sigurnosti hrane (eng. food security) nije ostvareno. Štoviše, sigurnost hrane u Južnoafričkoj Republici navodno opada te se gotovo polovica populacije nalazi u nesigurnoj kategoriji, i to unatoč činjenici da Južnoafrička Republika izvozi kukuruz."

Dodala je kako: "Južnoafričko iskustvo potvrđuje da GM usjevi mogu donijeti financijsku korist samo malom broju dobrostojećih poljoprivrednika. Ogromna većina afričkih poljoprivrednika su sitni poljoprivrednici te si ne mogu priuštiti usvajanje skupih usjeva koji, kako bi bili efikasni, zahtijevaju okolišno štetne inpute poput umjetnih gnojiva i kemikalija."

Od 24. do 27. veljače 2015, delegati mreže Friends of the Earth prisustvovati će Međunarodnom forumu za agroekologiju u Nyéléni centru u Sélinguéu, Mali.[2]

Organizacije koje će sudjelovati na forumu, a koje predstavljaju milijune malih proizvođača hrane, vjeruju kako genetski modificirani usjevi nisu riješenje za probleme gladi, klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti s kojima se suočavamo na globalnoj razini, već da predstavljaju dio problema. Također su uvjerene i da agroekologija i prehrambeni suverenitet (eng. food sovereignty) predstavljaju ključ za rješavanje tih problema.[3]

U ožujku 2011. UN-ov specijalni izvjestitelj o pravu na hranu, Olivier De Schutter, objavio je izvješće "Agroekologija i pravo na hranu", koje je pokazalo da agroekologija, uz odgovarajuću potporu, može udvostručiti proizvodnju hrane u čitavim regijama u razdoblju od 10 godina, u isto vrijeme ublažavajući posljedice klimatskih promjena i ruralnog siromaštva.

Izvješće je dovelo u pitanje učinkovitost tehnoloških, industrijskih metoda uzgoja uključujući patentirano sjeme, gnojiva, pesticide i genetski modificirane usjeve.[4]

Agroekološki modeli proizvodnje, sitni proizvođači hrane slobodni sijati i razmjenjivati sjeme i dobro razvijena lokalna tržišta prepoznata su kao najbolji način da se prehrani ljude i očuva planet.[5]



POZADINA

Budući da genetski modificirani organizmi mogu imati štetne posljedice po ljudsko zdravlje i okoliš, kako bi se osiguralo "sigurnu uporabu, rukovanje i prijenos" GM organizama, razvijen je globalni sporazum poznat kao Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti, koji je stupio na snagu u rujnu 2003.

Regulatorni okviri za komercijalizaciju GM usjeva su nužni, no ovisno o tome kako su uređeni oni mogu promicati ili uvođenje GM organizama uz minimalnu procjenu sigurnosti (pristup koji promiču američka administracija i lobiji), ili promovirati strogu procjenu sigurnosti i zaštitu okoliša, zdravlja i socioekonomskog blagostanja.

Američka je administracija dugo lobirala protiv učinkovitog, globalnog protokola o biološkoj sigurnosti te je, nakon što je Protokol stupio na snagu, (među ostalim) počela lobirati afričke vlade i institucije da prihvate GM organizme uz minimalne procjene sigurnosti.

Tako na primjer agencija američke vlade USAID pomaže Regionalnim ekonomskim zajednicama u Africi da razviju politike koje ne ciljaju na osiguravanje biološke sigurnosti, već na ograničavanje regulative, koju oni smatraju preprekom regionalnoj trgovini GM hranom i usjevima.

Međutim, u Protokolu o biološkoj sigurnosti jasno stoji kako se proizvodi novih tehnologija moraju bazirati na principu predostrožnosti a zemljama u razvoju omogućiti održavanje ravnoteže između javnog zdravlja i ekonomske koristi.

Savez za prehrambeni suverenitet u Africi (eng. The Alliance for Food Sovereignty in Africa), pan-afrička mreža udruga civilnog društva, nedavno je vrlo otvoreno osudio smjernice Zajedničkog tržišta za istočnu i južnu Afriku (eng. Common Market for Eastern and Southern Africa – COMESA), koje je financirao USAID, navodeći kako "COMESA-ina politika agresivno promovira potpunu proliferaciju GM organizama na afričkom kontinentu putem komercijalnog sađenja, uvoza roba i pomoći u hrani, te je protivna srži međunarodnih zakona o biološkoj sigurnosti."

USAID financira pokretanje COMESA-inog Regional Approach to Biotechnology and Biosafety Policy in Eastern and Southern Africa (RABESA) projekta, čiji je zadatak razviti mehanizam za reguliranje biološke sigurnosti u COMESA regiji.

Još uvijek ima vremena da Afrikanci od svojih vlada zatraže implementaciju politika koje bi poboljšale položaj i zaštitile milijune sitnih proizvođača hrane koji trenutno prehranjuju kontinent.

Afrička unija je razvila i nedavno usvojila Modelni zakon o biološkoj sigurnosti koji bi mogao doprinijeti strožim režimima kontrole biološke sigurnosti diljem Afrike.

[1] Izvješće možete skinuti ovdje: http://www.foei.org/wp-content/uploads/2015/02/Who-benefits-report-2015.pdf

[2] Domaćin foruma je Coordination Nationale des Organisations Paysannes du Mali (CNOP); International Indian Treaty Council (IITC), La Via Campesina (LVC), More and Better (MaB), Movimiento Agroecológico de América Latina y el Caribe (MAELA), Réseau des organisations paysannes et de producteurs de l’Afrique de l’Ouest (ROPPA) , World Forum of Fish Harvesters and Fishworkers (WFF), World Forum of Fisher Peoples (WFFP) i World Alliance of Mobile Indigenous Peoples (WAMIP).

[3] Prema finalnoj deklaraciji Foruma za prehrambeni suverenitet, održanog 2007. u Sélinguéu, Mali, "Prehrambeni suverenitet predstavlja pravo svakog naroda na zdravu i lokalnoj kulturi primjerenu hranu proizvedenu ekološki prihvatljivim i održivim metodama, kao i njihovo pravo da sami definiraju vlastiti prehrambeni i poljoprivredni sustav. Ona umjesto zahtjeva tržišta i korporacija u srce prehrambenih sustava i politika stavlja one koji hranu proizvode, distribuiraju i konzumiraju."

[4] Za više informacija pročitati UN-ovo izvješće iz 2011 'Agro-ecology and the right to food' http://www.srfood.org/en/report-agroecology-and-the-right-to-food

[5] U travnju 2008. studija na kojoj je radilo 400 multidisciplinarnih znanstvenika i više međunarodnih organizacija, pod nazivom International Assessment of Agricultural Knowledge, Science and Technology for Development (IAASTD), zaključila je da agroekologija, lokalna trgovina i potpora malim poljoprivrednicima predstavljaju najefikasniji način borbe protiv gladi i siromaštva. Za više informacija o studiji vidi http://www.agassessment.org/