Nova studija: Hrvatska može napustiti korištenje plina do 2035.!

Foto(c) Matej Čelar / Zelena akcija

U studiji je provedena analiza deplinofikacije Hrvatske koja uključuje sektore proizvodnje električne energije, industrije, grijanja i transporta. Pokazalo se da je deplinofikacija toplinskih sustava moguća na području cijele Republike Hrvatske do 2035. Dizalice topline, obnovljivi izvori energije i mjere energetske učinkovitosti najučinkovitiji su za smanjenje potrebe i potražnje za fosilnim plinom u sektoru grijanja.

“Potrebni su nam donositelji odluka koji imaju pravu viziju i strategiju ekološki i socijalno održive tranzicije koja ne gleda u prošlost, već teži biti predvodnicom revolucije obnovljivih izvora energije, koji su u velikom dijelu u rukama građanki i građana, a ne korporacija. Pozivamo Vladu RH i Grad Zagreb da ovu studiju uzmu kao preporuku dugoročnih smjernica za energetsku tranziciju temeljenu na smanjenju potrošnje fosilnog plina”, istaknula je na otvorenju konferencije Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije. 

Studiju je za Zelenu akciju izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava. U prvom dijelu konferencije, studiju su predstavili njeni izrađivači: prof.dr.sc. Neven Duić (voditelj studije), Luka Herc, mag.ing.mech. i Ana Kodba, mag.ing.mech.

Naglasili su da ubrzana tranzicija omogućuje potpunu dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora do 2035. godine napuštanjem svih fosilnih izvora energije - plina, ugljena i naftnih derivata. Prema studiji, zamjenjuje ih prvenstveno domaća proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije s ukupnim kapacitetima vjetroelektrana od 6488 MW i 6304 MW fotonaponskih elektrana. Prema studiji, sektor industrije također prolazi značajne promjene do 2035., gdje se plin i ugljen mogu zamijeniti električnom energijom i obnovljivim vodikom te gorivima na bazi vodika.

Modelirana je i potrošnja fosilnog plina u sektorima kućanstva i usluga. “Rezultati su pokazali kako se najveći potencijal za deplinofikaciju nalazi u području Gradske plinare Zagreb d.o.o., koje pokriva gradove Zagreb, Zaprešić i Veliku Goricu te općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća i Dubravica”, pojasnila je Mileta. Ovo distribucijsko područje troši 39 posto ukupne potrošnje plina u kućanstvima i 41 posto ukupne potrošnje plina u sektoru usluga u Republici Hrvatskoj. 

Provedena analiza pokazala je kako postoji visoki potencijal za širenje postojećih i izgradnju novih centraliziranih toplinskih sustava. Fosilni plin često se koristi za grijanje u gusto naseljenim područjima. Rezultati su pokazali kako je 45 posto potrošnje fosilnog plina za grijanje moguće zamijeniti centraliziranim toplinskim sustavima. Pristup deplinofikaciji ovisi o samoj regiji primjene te o vrsti sustava s obzirom na to radi li se o centraliziranom toplinskom sustavu ili o individualnom toplinskom sustavu. 

Prema studiji, ukupni trošak tranzicije do 2035. iznosi 39 milijardi eura. Ovaj iznos se odnosi na instalaciju 5695 MW vjetroelektrana, 6187 MW fotonaponskih elektrana i 120 MW geotermalnih elektrana. Također, uključuje instalaciju 3415 MW dizalica topline. U isto vrijeme se proširuju mreže sustava daljinskog grijanja te se ulaže u sustave proizvodnje obnovljivog vodika potrebnog u industriji. 

Na panel raspravi u drugom dijelu konferencije sudjelovali su prof. dr. sc. Neven Duić, u ime izrađivača studije, pomoćnik pročelnika za ekološku održivost Grada Zagreba, Ivan Ivanković i potpredsjednica Zelene akcije, Marija Mileta. 

Na pitanje hoće li Grad Zagreb, u okviru novog plana razvoja koji je u izradi, osigurati projekte koji bi omogućili početak tranzicije, posebice u sektoru grijanja, Ivanković je rekao kako je Grad definirao prioritete, mjere, aktivnosti, poput razvoj centralnih toplinskih sustava te da će biti potpore u ovom strateškom dokumentu. Naglasio je kako je to samo okvir te da novca i garancije nema, ali da Grad te projekte planira nominirati na sredstva EU. “To je onda ozbiljnija stvar. Ta lista još nije finalna, ali bit će uskoro. Iskorak postoji. Grad ne moze direktno riješiti neke stvari jer dosta toga ovisi o drzavi i HEP-u. Ali zapreke i problemi za ovakve aktivnosti ne bi trebale postojati. Političke volje ima”, istaknuo je Ivanković. Dodao je kako za Zagreb veći potencijal imaju dizalice topline jer je geotermalna energija dosta centralizirana priča na državnoj razini, no da će ona biti dio energetskog miksa grada, iako to dosta ovisi o HEP-u. “Potencijal za dekarbonizaciju toplinarstva postoji. Tehnički detalji su još šumoviti jer da biste efektivno koristili geotermalnu energiju bitno je kakav je sam sustav. Treba ga vezati uz revitalizaciju same mreže. Modernizacijom mreže će se riješiti dio preduvjeta da se geotermalna uvede”, zaključio je Ivanković.

Prof. Duić je rekao kako komunikacijski ima najviše smisla staviti naglasak na deplinofikaciju sektora grijanja jer je taj dio najteži te da treba zaštititi potrošače. “Subvencioniramo plin i dalje, što šalje potpuno suprotnu poruku, nema dobre komunikacije oko toga. Ljudi moraju shvatiti da plin ide prema kraju, a zaposlenima u industriji treba omogućiti tranziciju. Država je i dalje pod vrlo jakim utjecajem plinskog lobija, kao i EU”, komentirao je prof. Duić. Istaknuo je i glavne barijere po pitanju građanske energije poput lobija koji je kočio razvoj solarne energije, puno papirologije, nedostatak radne snage, nemogućnost trgovanje strujom među energetskim zajednicama, zakonodavni okvir koji je spor u prihvacanju novih idejaali i sam HEP koji koči proces. Naglasio je i pozitivne strane građanske energije. “Siromašno stanovništvo uvelike profitira od solara na krovovima, jer time rješavaju energetski problem. Ako dodamo dizalicu topline, dobivaju još više. Time ih se i financijski odtereti jer ne plaćaju toliko energiju”, zaključio je prof. Duić.

Na pitanje o očekovanjima Zelene akcije od donositelja odluka, Mileta je rekla kako se dosta toga čini centralizirano na državnoj razini, a da je ta razina prema civilnom društvu potpuno zatvorena. Dodalaje kako je glavno pitanje kako probiti ta vrata i demokratizirati i decentralizirati ovaj sustav. “Ne da samo prebacimo s tehnologije na drugu, nego kako tranzicija može najviše koristiti građanima, pogotovo najpogođenijima energetskom krizom i klimatskim promjenama. Trebamo socijalno i ekološki održivu tranziciju i rješavanje energetskog siromaštva”, rekla je Mileta. Postavila je i pitanje ambicije i hrabrosti da se ovakva tranzicija zbilja implementirati do 2035 godine. “Možda će lokalne razine biti ambicioznije od državne, možda je i to put. Da Zagreb postane svijetli primjer po pitanju dekarbonizacije sektora toplinarstva. S obzirom da područje Zagreba i okolice troši najviše plina u RH, nadamo se otvorenosti i suradnji s Gradskom upravom Grada Zagreba te ambicioznom iskoraku u smjeru zelene i pravedne tranzicije”, zaključila je Mileta.

Studiju pronađite na ovoj poveznici, a fotogaleriju s konferencije pogledajte OVDJE.

Foto(c) Matej Čelar

Snimka cijele konferencije: