Mora se utvrditi odgovornost za ljudsko stradanje i štetu na Jakuševcu

Nadležne institucije, što uključuje Državni inspektorat, Grad Zagreb i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, moraju utvrditi tko je odgovoran, provesti temeljit​e izvid​e stabilnosti odlagališne mase i izvršiti hitn​u sanacij​u urušenog dijela kako se incident ne bi ponovio.

Ujedno tražimo da se informira javnost o ulozi privatnih tvrtki koje su posljednjih 20 godina odgovorne za održavanje i nadzor ovog odlagališta za što su masno plaćene javnim novcem iz gradskog proračuna.

Dodatno, tražimo poboljšanje sigurnosti i uvjeta rada za radnike i radnice na Jakuševcu, a u skladu sa zahtjevima Sindikata komunalnih radnika i vozača zagrebačke Čistoće. Ljudska sigurnost i zdravlje moraju biti na prvom mjestu.

ZAŠTO JAKUŠEVEC JOŠ NIJE ZATVOREN?

Nažalost, bilo je pitanje vremena  kada će se dogoditi neka tragedija na odlagalištu Jakuševec s obzirom da se više od 20 godina zanemarivao sustav gospodarenja otpadom, a silne količine miješanog otpada samo su se odlagale na hrpu koja je polako postajala tempirana ekološka bomba. Podsjetimo, manji odron se dogodio 11. studenog, a veći, s tragičnim posljedicama, 4. prosinca.

Kako bi se što prije zatvorilo odlagalište, tražimo da se promptno razriješi neslaganje oko koncepta budućeg gospodarenja miješanim otpadom između Grada Zagreba i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Naime, Ministarstvo je prilikom donošenja nacionalnog Plana gospodarenja otpadom 2023.-2028. ignoriralo protivljenje Grada Zagreba Planu koji propisuje da se u novoplanirani centar za otpad u Zagreb mora dovoziti i miješani otpad iz svih gradova i općina Zagrebačke županije. To je usporilo proces izgradnje novog ​zagrebačkog sustava​ obrade miješanog otpada koji bi omogućio zatvaranje Jakuševca. Stoga, tražimo da se što prije usuglase planovi i da se primjene okolišno i društveno najprihvatljivije tehnologije za obradu miješanog otpada umjesto odlaganja.

Također, s obzirom da je nedefiniran financijski okvir još jedan od razloga koji koči razvoj novog sustava gospodarenja miješanim otpadom, tražimo da Ministarstvo i Grad Zagreb odrede omjer financiranja iz EU programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i gradskog proračuna jer je javno-privatno partnerstvo, koje zagovara Ministarstvo, loš model za financiranje javne infrastrukture. Taj se model odnosi na ugovorni odnos javnog i privatnog sektora na području planiranja, proizvodnje, pružanja, financiranja, poslovanja ili naplate javnih poslova. Javna vlast određuje ciljeve zajedničkih projekata, a privatni partner zatvara financijsku konstrukciju, projektira i gradi projekte. Svoj interes privatni partner pritom vidi u naplati usluga od korisnika objekata kroz koncesiju ili neki drugi oblik dogovorene naplate. 

ZAŠTO JE JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO LOŠE?

Model je loš jer često rezultira porastom troškova za korisnike i stagniranjem ili čak smanjenjem kvalitete usluge. Jedan od vodećih primjera jest zagrebački pročistač otpadnih voda. 

Naime, privatni subjekt često ima osiguran prihod kroz garantiranu količinu prinosa robe koju preuzima. U ovom slučaju bilo bi vrlo problematično da npr. privatne tvrtke koje bi upravljale centrom za gospodarenje otpadom imaju garantirane količine otpada koje primaju, obrađuju i odlažu, jer je to u direktnoj suprotnosti s ciljevima smanjenja nastanka i odlaganja otpada. Drugo, bilo koja buduća odluka gradske vlasti da u periodu trajanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu poveća kvalitetu usluge vjerojatno bi bila osporavana od strane privatnih tvrtki. One bi se mogle sakriti iza minimalnih parametara kvalitete koje su definirane u ugovoru i tražiti znatno povećanje prihoda u slučaju preuzimanja dodatnog posla.

ŠTO ZELENA AKCIJA PREDLAŽE

Ponovno upućujemo Ministarstvu i Gradu Zagrebu naše dugogodišnje prijedloge rješenja čijom se primjenom odlagalište Jakuševec može najbrže i najsigurnije sanirati i zatvoriti:

• razvrgavanje sporazuma sa Zagrebačkom županijom iz 2017. o planiranom uvozu miješanog otpada na obradu i odlaganje u Zagreb 
• izgradnja modularnog postrojenja (postrojenje sastavljeno od više modula koji se gase sukladno tome kako se povećava odvajanje i smanjuje količina miješanog otpada) za obradu miješanog otpada, koje sortira i maksimalno izvlači otpad pogodan za reciklažu, a ostatak inertizira u sirovinu za građevinsku industriju ili za razne vrste sanacija
• izgradnja centra za ponovnu uporabu glomaznog otpada umjesto odlaganja
• izgradnja kompostane zatvorenog tipa sa proizvodnjom komposta i bioplina
• izgradnja sortirnice odvojeno prikupljenog otpada kako bi se smanjio udio nečistoća i lakše plasirale sirovine na tržište reciklaže
• provođenje niza mjera ponovne uporabe i sprječavanja nastanka otpada​ koji nije pogodan za reciklažu
• jačanje kapaciteta komunalnog poduzeća Čistoća za samostalno obavljanje poslova upravljanja odlagalištem i budućim postrojenjima te prestanak angažmana privatnih tvrtki za te poslove.