Kosinjskoj dolini treba razvoj, a ne potapanje!

GALLERY Image 1 Image 1 Image 1 Image 1

Podsjećamo, riječ je o starom HEP-ovom projektu koji je zamišljen još prije više od 40 godina, a kojim je predviđena izgradnja hidroelektrane (HE) Kosinj i pripadajućeg akumulacijskog jezera na rijeci Lici (uz već postojeću HE Sklope i akumulaciju Kruščica).  Osim same hidroelektrane i akumulacijskog jezera, predviđena je izgradnja tri brane (Kosinj, Sedlo, Bakovac), tunela i kanala kojima bi se vode potoka Bakovca skrenule prema rijeci Lici, rekonstrukcija postojeće HE Sklope te rekonstrukcija i gradnja novih prometnica. S okolišnog aspekta, možda je najupitnija izgradnja preko 6 km (!) dugačke injekcijske zavjese. To pretpostavlja upumpavanje preko 75.000 tona cementa u osjetljive podzemne ekosustave kako bi se osigurala vododrživost akumulacije u ovom poroznom, krškom terenu.

„WWF je jako zabrinut zbog loše kvalitete studije utjecaja na okoliš ali i utjecaja cijelog projekta HES Kosinj na kosinjsku mikroregiju. Studija utjecaja je manjkava, temelji na zastarjelim studijama i podacima, te ne odgovara na ključna pitanja s aspekta očuvanja okoliša. WWF zagovara pristup sistemskog planiranja hidroenergetike  jer je utjecaj brana na okoliš te na život i rad ljudi uvijek značajan, dok je njihova korist često precijenjena, a društvene i ekološke posljedice podcijenjene. Negativne društvene i ekološke utjecaje moguće je izbjeći realnom procjenom potreba i projektnih opcija, sudjelovanjem dionika te izbjegavanjem i ublažavanjem utjecaja na okoliš i društvo. U slučaju HES Kosinj nijedna od ovih mjera nije bila primijenjena“, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

Uz činjenicu da je projekt planiran na prirodno vrijednom području koje se djelomično preklapa i s ekološkom mrežom NATURA 2000, najveći će utjecaj imati na stanovnike Kosinjske doline i okolnih područja.

„Neprihvatljivo je što se Kosinjska dolina toliko desetljeća „čuva“ za projekt koji možda na kraju neće ni biti realiziran, a lokalno stanovništvo kao da živi u nekom „energetskom rezervatu“ gdje ne mogu živjeti istom kvalitetom života i ostvarivati ista prava kao drugi građani i građanke Hrvatske. Nebriga prema lokalnom stanovništvu vidljiva je i u tome što se apsolutno ignorira postojanje drugih mogućnosti razvoja ovog kraja te postojanje alternativnih energetskih projekata kojima bi se proizvodilo više struje, a koji ne predviđaju potapanje Kosinjske doline, odnosno raseljavanje stanovništva“, rekla je Željka Leljak Gracin, predsjednica Zelene akcije.

Naime, izgradnjom akumulacijskog jezera površine 1.155 ha u potpunosti će biti potopljena naselja Gornji Kosinj i Mlakva, a njihovo stanovništvo raseljeno. Osim toga, temeljem iskustva s postojećom akumulacijom Kruščica, za očekivati je daljnje pogoršanje mikroklimatskih uvjeta za stanovništvo okolnih mjesta (u vidu više magle i nižih temperatura) dok se predviđanja o eventualnim pozitivnim učincima, poput razvoja poljoprivrede u Lipovu polju i turističkih sadržaja na novoj akumulaciji, temelje na zastarjelim studijama i/ili bujnoj mašti izrađivača Studije utjecaja na okoliš.

„Što se tiče same studije utjecaja na okoliš, iako je vrlo opsežna, u njoj nisu sagledavana varijantna rješenja već samo „varijacije na istu temu“, nisu napravljena sva istraživanja područja, a nisu ni korišteni najnoviji podaci, osobito vezano za utjecaj na stanovništvo.  Smatramo kako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike treba donijeti odluku kako ovaj projekt nije prihvatljiv za okoliš“, zaključila je Leljak Gracin.  

*WWF-ov vodič za investitore u hidroenergetiku možete pronaći ovdje.