Korak naprijed u borbi protiv plastičnih vrećica!

Izmjene Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu koje je u 2015. donio Europski parlament obvezuju Hrvatsku da do kraja 2025. smanji potrošnju plastičnih vrećica s trenutnih 400 na najviše 40 plastičnih vrećica po stanovniku, što znači da je hitno potrebno provesti niz mjera. Navedene odredbe odnose se na tanke plastične vrećice za nošenje debljine 15 do 50 mikrona koje čine 90% od godišnje potrošenih 100 milijardi plastičnih vrećica na razini EU. U Hrvatskoj dio prodavatelja već naplaćuje te vrećice, a ovim izmjenama ta će praksa postati obaveza za sve.

Za najtanje vrećice (tanje od 15 mikrona) koje se danas većinom upotrebljavaju za zamatanje voća, povrća i mesa, ovim izmjenama Pravilnika ne propisuje se obavezna naplata već samo obaveza prodavatelja da istakne vidljivu obavijest potrošačima o štedljivom i racionalnom korištenju. Te najtanje vrećice EU je izuzela iz direktive donesene 2015. godine, ali se očekuje da se najkasnije kroz dvije godine donese odredba o obaveznoj naplati ili druge mjere za smanjenje i njihove upotrebe jer velikim dijelom završavaju u okolišu. Pozivamo Ministarstvo da do tada propiše dodatne mjere kako bi stimuliralo građane na odgovornu kupovinu sa višestruko upotrebljivim platnenim vrećicama i košarama, biorazgradivim vrećicama ili višekratnom uporabom iste plastične vrećice kako bi se smanjila uporaba vrlo tankih plastičnih vrećica koje će se za sada još dijeliti besplatno.

Zelena akcija je s udrugom Prijatelji životinja još 2009. nadležnom ministarstvu predala peticiju za zakonsku zabranu plastičnih vrećica, s prikupljenih više od 27.000 potpisa. Nažalost, po tom se pitanju do danas u Hrvatskoj ništa nije učinilo. Za razliku od Hrvatske, brojne druge zemlje aktivno rade na rješavanju problema plastičnih vrećica. Primjerice, Irska je 2002. godine prva u Europi uvela porez na njih, a do danas im je potrošnja pala za 90%.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 200 milijuna plastičnih vrećica, od čega se zbog visokih troškova tek oko 1% reciklira, a ostatak završi u okolišu gdje uzrokuju štetu velikih razmjera. Plastične vrećice u prosjeku se koriste samo 25 minuta, a  može im biti potrebno i do tisuću godina za razgradnju u prirodi gdje najčešće i završavaju. Na kraju se raspadnu u plastičnu prašinu, vrlo nepoželjnu u okolišu jer kontaminira ekosustave i završava u našoj hrani i vodi. Osim toga, plastične vrećice na odlagalištima i u morima ubijaju velik broj vodenih životinja i ptica koje ih zamijene za hranu ili se zapletu u njih, a manje plastičnih vrećica također znači i manju ovisnost o nafti, čije prerađevine se koriste za njihovu proizvodnju.

Stoga je, da bi se uspostavio održiv sustav, potrebno provesti mjere koje potiču uporabu platnenih vrećica i košara koje se mogu višekratno koristiti, smanjuju potrebu za potrošnjom sirovina za proizvodnju te čuvaju okoliš. Na to godinama upozoravamo Ministarstvo te nam je drago da su prihvaćeni naši komentari u sklopu javne rasprave oko novog Plana gospodarenja otpadom RH u kojem se sada nalazi zatražena mjera smanjenja potrošnje plastičnih vrećica, koja se ovim izmjenama Pravilnika napokon nastoji provesti u djelo. Pozivamo Ministarstvo da napravi i dodatne izmjene istog Pravilnika kako bi ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda vratilo u sustav povratne naknade iz kojeg je izuzeta štetnim izmjenama 2015. godine.

Svoje komentare na izmjene Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži možete uputiti ovdje.