Kako izabrati kuhinjski pribor siguran za zdravlje i okoliš

Održivi Božić u kuhinji

Kad će nam se Božić približiti, većina će nas - najvjerojatnije u zadnji čas - oblačiti pregače i bacit ćemo se na pripremu raznih kulinarskih divota. Neovisno o tome hoćemo li peći jedan kolač ili večeru za cijelu obitelj, ono što bismo svakako trebali napraviti jest posvetiti malo pažnje kuhinjskom priboru. Uz našu pomoć ono što spremite za Božić neće biti samo ukusno, nego će biti i bez toksičnih kemikalija!

Glavni zadatak: (p)ostati sigurni među loncima i tavama!

Ovo nam se svima dogodilo – robujemo u kuhinji, ali, kad je vrijeme za serviranje, otkrivamo da nam se ručak zalijepio za protvan. Sada smo vam možda dali ideju da kupite protvan s neljepljivim (non-stick) premazom, međutim proizvodi s takvim premazima nisu genijalan izum kakvim se na prvi pogled čine.

Neljepljive premaze pronalazimo u brojim tipovima ambalaže za hranu, na kuhinjskom priboru i na posuđu. Neljepljivi lonci i tave često su premazani politetrafluoroetilenom (PTFE-om, poznatijim pod komercijalnim nazivom Teflon). Nažalost, kad se takvo posuđe zagrije na temperature više od 220 °C, oslobađaju se toksične pare. Udisanje tih para može izazvati bolest sa simptomima sličnim gripi, a zove se polimerna dimna groznica ili teflonska gripa.

Što onda preporučujemo za održiviji Božić? U ovom slučaju najbolje je suđe naših starih. Umjesto kupovine suđa s premazima od PTFE-a, možete kupiti posuđe od lijevanog željeza, nehrđajućeg čelika ili posuđe s keramičkim premazima. Takvo posuđe možete strugati i ribati bez straha od štetnih ostataka koji su loši za vaše zdravlje. Ako imate teflonsko posuđe koje ne želite zamijeniti, pripazite da ga ne zagrijavate dok je prazno (dok u njemu nema hrane ili vode). Ako napunite tavu i tek ju onda stavite na vatru, tavu ćete teško pregrijati pa tako smanjujete rizik od toksičnih para. Teflonsko posuđe nikada ne ribajte grubom stranom "spužve", žicom ili bilo kakvim metalnim predmetima

Ako kupujete novo posuđe, možete iskoristiti i svoje zakonsko pravo na informaciju o štetnim kemikalijama u proizvodima. U tome vam može pomoći naša mobilna aplikacija #Scan4Chem. Uz pomoć nje proizvođačima i trgovcima možete uputiti zakonski obvezujući upit o tome sadrži li proizvod neku od kemikalija s popisa posebno zabrinjavajućih tvari (dokazano štetnih za zdravlje i/ili okoliš) u koncentraciji većoj od 0,1% masenog udjela, i to jednostavnim skeniranjem bar kodova proizvoda uz pomoć kamere vašeg mobilnog uređaja. Na ovaj način - osim što bi u roku od 45 dana trebali dobiti povratnu informaciju o tome sadrži li proizvod neku od posebno zabrinjavajućih tvari - dajete do znanja proizvođačima i trgovcima da ste zabrinuti zbog štetnih tvari u proizvodima, što bi ih moglo motivirati da se odluče na njihovu ubrzanu zamjenu sigurnijim alternativama. Aplikaciju Scan4Chem besplatno preuzmite sa Google Play Storea i Apple App Storea.

Desert nakon ručka? Nemojte da vam toksini pokvare kekse!

Pri pravljenju kolača mnogi se koriste silikonskim kalupima ili kuhačama. Silikon nije razgradiv te zato nije najbolji izbor za okoliš, ali ako se proizvodi odgovorno ne bi trebao biti opasan za zdravlje. Silikon bi na kraju procesa proizvodnje trebalo dulje vrijeme zagrijavati na visokim temperaturama, kako bi iz njega isparile neke toksične kemikalije, prije nego što dođu u kontakt s hranom. Nažalost, kako bi uštedili, neki proizvođači preskaču taj korak te tako ugrožavaju i ljudsko zdravlje i okoliš. Ako ste već kupili silikonske kalupe, prije prve upotrebe zagrijte ih u pećnici na 200 °C tijekom 4 sata i pritom obavezno dobro provjetravajte kuhinju. Ako imalo smrdi, pojačajte napu ili otvorite još jedan prozor ili vrata.

Ipak, s obzirom da silikon nije razgradiv, radije birajte keramičke, glinene ili staklene kalupe (ako kupujete limene, svakako birajte one bez teflonskog/PTFE premaza)!

Što s ostacima? Spremite ih na siguran način i pojedite ih sutradan!

Pojeli ste ručak, prejeli ste se keksima, a još je ostalo hrane! Procijeniti koliko hrane trebate često nije lako i uvijek će nam ostati nešto ostataka. Ako te ostatke spremimo na siguran način, u njima ćemo moći uživati još neko vrijeme i bit ćemo sigurni da u njima nema opasnih tvari. U tom pogledu za održivi Božić nudimo nekoliko savjeta.

Ako spremate hranu u posude:

• izbjegavajte plastične posude ako ćete u njih stavljati toplu, masnu ili kiselu hranu jer će to ubrzati migraciju štetnih tvari iz plastike u hranu,
• keramičke, staklene i posude od nehrđajućeg čelika (inox/rostfrej) su sigurnija alternativa. Ako se koristite staklenkama, probajte pronaći staklenke čiji poklopac ima plavu (Blueseal) brtvu s unutarnje strane, jer takvi poklopci ne sadrže PVC, pa ni pripadne toksične aditive.

Ako ostatke zamatate:

• aluminijsku foliju nemojte koristiti za kiselu ili bazičnu hranu jer takva hrana omogućuje migraciju aluminija u hranu,

Prije kupnje spremnika za hranu toplo savjetujemo da pomoću aplikacije #Scan4Chem automatski pošaljete upite proizvođaču o njihovom sastavu. Naime, čak i sigurne staklene posude uglavnom imaju plastične poklopce koji mogu sadržavati posebno zabrinjavajuće tvari. Posude za hranu imat ćete godinama, možda i desetljećima, pa se tu stvarno isplati malo istraživati.

***

Ovaj tekst objavljen je u sklopu projekta AskREACH (No. LIFE16 GIE/DE/000738) financiranog kroz Life+ program Europske unije. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Zelene akcije i ne predstavlja nužno stajalište Europske unije. Provedbu projekta LIFE AskREACH u Hrvatskoj sufinanciraju Grad Zagreb i Ured za udruge Vlade RH.