Izvještaj o dosadašnjoj provedbi projekta "Poboljšanje pristupa informacijama o okolišu u Hrvatskoj"

GALLERY Image 1 Image 1 Image 1

Projekt ima za cilj pronaći rješenja za prevladavanje prepreka koje sprečavaju ostvarenje pravo pristupa informacijama o okolišu u Hrvatskoj u njegovom punom obujmu. Dakle, opći cilj projekta jest omogućiti učinkovito ostvarenje prava pristupa informacijama o okolišu što većem krugu korisnika tog prava. Ovaj je projekt financiran iz Programa savjetodavne pomoći (Advisory Assistance Programme – AAP) njemačkog Federalnog ministarstva zaštite okoliša namijenjenog zaštiti okoliša u zemljama Srednje i Istočne Europe, Kavkaza i Središnje Azije te ostalim zemljama u susjedstvu Europske unije. Pod nadzorom je Njemačke agencije za okoliš (UBA).

Pravo na pristup informacijama o okolišu smatra se važnim instrumentom zaštite okoliša koje stoji na raspolaganju svakom građaninu i građanki u nastojanju da se zaštiti okoliš i poboljša kvaliteta života. U Hrvatskoj je to pravo zajamčeno i Zakonom o pravu na pristup informacijama i Zakonom o zaštiti okoliša.

Međutim, iako pravo na pristup informacijama pripada svima (čl. 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, 2013 .: "[...] svaka domaća ili strana fizička ili pravna osoba [...]", i čl.17. st. 1. točka Zakona o zaštiti okoliša, 2007: "Javnost ima pravo na pristup informacijama o okolišu [...]", provedba tog prava još uvijek se susreće s nekim osnovnim problemima u praksi. Spomenimo ovdje i kako, prema izvještaju Povjerenika za informacije o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2016., čak se na dvije trećine zahtjeva ne dobiva se odgovor.

Zelena akcija još od 1992. godine pomaže u premošćivanju svojevrsnog „jaza“ između tražitelja informacija i tijela javne uprave putem svoje usluge Zeleni telefon. Iz dugogodišnjeg iskustva Zelenog telefona, često se događa, da se građani i građanke, kada zatraže podatke o okolišu, u praksi suočavaju s mnogobrojnim poteškoćama, dok su tijela javne uprave suočena s dodatnim radnim opterećenjem.

Osim izostanka odgovora na upite, ostali problemi s kojima se susreću korisnici prava na pristup informacijama su nepotpunost informacija, kašnjenja u procesu pristupa informacijama o okolišu ili nepoštivanje načela razmjernosti, a time i razmatranja javnih interesa. Ti se problemi pojavljuju posebno na regionalnoj i lokalnoj razini budući da su Hrvatskoj županije nadležne, između ostalog, i za donošenje odluka koje su osjetljive po pitanju okoliša, kao što su regionalni razvoj i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometna infrastruktura ili održavanje javnih cesta.

Zelena akcija i Independent Institute for Environmental Issues ovim projektom žele doprinijeti poboljšanju pristupa okolišnim informacijama o okolišu u Hrvatskoj, kako i samo ime projekta kaže, na način da se unaprijedi i korištenje, ali i pružanje okolišnih informacija. To znači da je projekt podjednako usmjeren korisnicima prava na pristup okolišnim informacijama kao i različitim tijelima javne vlasti koje prikupljaju i proaktivno ili na zahtjev daju okolišne informacije.

U svrhu poboljšanja pristupa okolišnim informacijama, projekt ima nekoliko aktivnosti:

1. Istraživanje o iskustvima korisnika i nadležnih tijela s provedbom prava na pristup okolišnim informacijama (desk research)
2. Tri okrugla stola u tri županije na temu provedbe prava na pristup okolišnim infomacijama
3. Kreiranje tzv. roadmap – odnosno predlaganje mjera za poboljšanje postojećeg sustava za pristup okolišnim informacijama (uključujući završno događanje)

Do sada smo proveli istraživanje o iskustvima korisnika i nadležnih tijela, organizirali 3 okrugla stola, te smo trenutno u pripremi različitih kratkoročnih i dugoročnih mjera za poboljšanje postojećeg sustava za pristup okolišnim informacijama (tzv. Roadmap).

Istraživanje je bilo usmjereno na  županije budući da je i iz iskustva Zelenog telefona, ali i iz izvješća Povjerenice za informiranje za 2016. godinu utvrđeno kako na lokalnoj i regionalnoj razini ima još dosta poteškoća s provedbom prava pristupa okolišnim informacijama. Također, željeli smo dobiti raznoliku slika prepreka u pristupu informacijama o okolišu kako ih vide tijela koja su dužna pružiti te informacije. Isto tako, kako bi se dobila što bolja i točnija slika vezana za prepreke u ostvarenju prava na pristup informacijama, istraživanje je bilo namijenjeno kako ostalim tijelima javne vlasti, tako i organizacijama civilnog društva, gospodarskim subjektima, te svakako građanima. Na taj način željela se dobiti potpuna slika trenutne situacije u Hrvatskoj u ostvarivanju prava na pristup okolišnim informacijama iz perspektive i korisnika tog prava.

Samo istraživanje sastojalo se od jednog on-line upitnika za korisnike i drugog za pružatelje okolišnih informacija, s time da su s pojedinim tijelima, te nevladinim organizacijama provedeni i telefonski intervjui. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 90 korisnika prava na pristup informacijama, te ukupno 21 nadležno tijelo-pružatelji informacija.

Prezentaciju najvažnijih rezultata istraživanja (koja uključuje i kratak pregled propisa koji u RH uređuju pravo pristupa okolišnim informacijama) možete naći ovdje.

Nakon provedenog istraživanja organizirali smo tri okrugla stola koja su imala za cilj pomoći da strukturiranim dijalogom dobijemo jasniji uvid u prepreke koje otežavaju pristup informacijama te da zajedno pokušamo predložiti načine kako ih prevladati. Okrugli stolovi održani su u Krapini (29.10.2018.), Zagrebu (30.10.2018.) te Karlovcu (31.10.2018.), a na njima su osim rezultata istraživanja, predstavljeni i primjeri dobre prakse u ostvarivanju prava na pristup okolišnim organizacijama iz različitih europskih zemalja. Osim navedenog, svaki okrugli stol imao je vrlo zanimljivu raspravu, te su prikupljene razne ideje o unapređenju postojećeg informacijskog sustava u Hrvatskoj. Na okruglim stolovima sudjelovalo je ukupno 45 sudionika.

Najzanimljiviji i najvažniji zaključci koje su sudionici okruglih stolova donijeli su sljedeći:

• Pravo na pristup okolišnim informacijama se koristi premalo – kad bi javnost podnosila više zahtjeva za pristup okolišnim informacijama, bilo bi jasnije koje informacije je potrebno proaktivno objavljivati – u smislu da se pokaže kakav tip informacija javnost zanima
• Još je uvijek puno slučajeva kad se informaciju traži usmeno (najčešće telefonski) – to nije dobro niti za pružatelja niti za tražitelja informacije
• Javnost nije dobro upoznata sa svojim pravima, kako pravom na pristup okolišnim informacijama tako ni pravom na sudjelovanje u postupcima – na javne rasprave gotovo da nema odaziva
• Građani su inertni, a kad i dobiju informaciju, ne uključuju se dalje u postupke, vjerojatno iz neznanja ili jer smatraju da su razni postupci previše stručni za njih – bune se kad je već prekasno („kad bager krene kopati“)
• Potrebna je edukacija građana o njihovim pravima i to od najranije dobi  - treba pronaći pravu formu edukacije koja odgovara različitim grupama građana
• Potrebna je suradnja organizacija civilnog društva i županija i gradova
• Najavljena je reorganizacija inspekcije – osniva se nova institucija – Državni inspektorat – koje će objedinjavati sve inspekcije, pa će tako građanima biti lakše i brže – prijava inspekciji iz bilo kojeg područja poslat će se toj instituciji, a unutar tog tijela raspoređivati – to bi trebalo biti finalizirano 1.1.2019. godine – unutar  tog tijela djelovat će tako i Inspekcija zaštite okoliša, Inspekcija zaštite prirode, Vodopravna inspekcija, itd. – odnosno, pored ostalih, i sve „okolišne“ inspekcije
• Od 1.1.2019. g. – Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode postaje dio  Ministarstva zaštite okoliša i energetike – postoji bojazan kako to tijelo, koje je ipak ponekad davalo odvojena i drugačija mišljenja o pojedinim zahvatima u okoliš od mišljenja MZOE, više neće biti neovisno – organizacije civilnog društva smatraju kako je to korak unatrag
• Građanske inicijative – jako je bitno da se građani sami organiziraju i aktiviraju oko nekog okolišnog pitanja, te su im organizacije civilnog društva potpora u njihovim nastojanjima
• Svi imamo odgovornost prema tome što ćemo učiniti s informacijom koju dobijemo – ponekad ima zlouporabe ili pogrešne interpretacije dobivene informacije ili se ponekad ne učini ništa (primjer: vijećnik gradske četvrti – trebao bi informirati stanovnike te četvrti)
• Povjerenica za informiranje – radi dobro, taj ured treba jačati, objavljuju se odluke tako da se time i drugi mogu educirati
• Postojeći sustav za pristup okolišnim informacijama nije idealan – trebalo bi ga znatno unaprijediti – možda bi nešto po uzoru na e-savjetovanja (primjer dobre prakse) odnosno na njemačke platforme za informiranje bilo korisno u RH  - bilo bi dobro kad bi postojao neki središnji sustav za pristup okolišnim informacijama

Posljednje, završno događanje u sklopu ovog projekta biti će 10. siječnja 2019. godine u prostorijama Zelene akcije, gdje će se predstaviti glavni rezultati cijelog projekta te izraditi tzv. Roadmap  odnosno mjere za poboljšanje postojećeg sustava za pristup okolišnim informacijama. O tome ćemo detaljnije informacije objaviti uskoro. l