Zelena akcija od nadležnih institucija traži stroge i sustavne kontrole izdavanja dozvola i preuzimanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada, naročito plastičnog i opasnog koji je najčešća meta kriminalnih radnji diljem Hrvatske.
Dokle god je sustav manjkav i neučinkovit, nastavit će se kriminalni poslovi s otpadom na kojima zagađivači profitiraju uz ogromne štete po zdravlje ljudi i okoliš.
Zelena akcija poziva i na hitnu sanaciju svih ilegalnih odlagališta diljem Hrvatske, strože kažnjavanje zagađivača i odštete za ljude kojima je narušena kvaliteta života. Udruga upozorava i kako se borcima protiv nezakonitih radnji često prijeti pa traži njihovu zaštitu.
Naime, Zelena akcija dugi niz godina upozorava da u sustavu zbrinjavanja otpada, posebice otpadne plastike, opasnog otpada i građevinskog otpada, ima niz problema koje toleriraju nadležne institucije svih razina - od lokalnih do državnih - pri čemu se najviše ističe nedjelotvornost Državnog inspektorata. U praksi vidimo kako se tek nakon pritiska pojedinaca, inicijativa, udruga i medija pokoji slučaj riješi i završi određenim sankcijama. No, to je rijetkost, a kazne nisu adekvatne da bi počinitelje odvratile od daljnjeg zagađivanja okoliša.
Brojne lokacije na kojima se otpad ilegalno odlaže, bilo na tlo ili zakopavanjem u tlo, do danas nisu sanirane. Jedan takav slučaj je Ježdovečka šuma na zapadu Zagreba gdje se godinama ilegalno krči šuma, iskapa šljunak i pijesak te zakapa otpad, uključujući onaj opasni. Iako su pojedinim zagađivačima izrečene novčane kazne, s nezakonitim radnjama se nastavilo, a sanacija više desetaka tisuća tona otpada nije obavljena. Sličnih slučajeva ima diljem Hrvatske, a nedavno je šira javnost upoznata s onima u Gospiću, Pazinu, Varaždinu, Poznanovcu i Kosnici, o kojima Zelena akcija godinama obavještava nadležne institucije.
Osim ilegalnog odlaganja otpada, problem je što resorno ministarstvo nema jasne kriterije kojima ovlašćuje tvrtke za zbrinjavanje otpada. Dozvole se izdaju bez izlaska službi na teren i uvida u stvarno stanje. To dovodi do gomilanja otpada, koji se često obrađuje u neadekvatnim uvjetima, pri čemu dolazi do zagađenja okoliša i utjecaja na zdravlje. Primjer je pogon za obradu plastičnog otpada u Vrginmostu koji je godinama ugrožavao kvalitetu života tamošnjeg stanovništva. Pogon je trenutno zatvoren zahvaljujući naporima lokalne zajednice, uz podršku Zelene akcije. Međutim, i ovo ostaje još jedan slučaj u kojem nitko nije kazneno odgovarao niti je izvršena sanacija. Budući da je u Vrginmostu dio otpada uvezen iz inozemstva, očigledno je kako Hrvatsku prati reputacija utočišta za nezakonito gospodarenje otpadom, omogućeno visokom stopom korupcije, što je čini savršenom destinacijom za otpad iz cijele Europe.
Nadalje, postoje tvrtke u čijem se poslovanju opetovano događaju havarije poput požara. Ovo ukazuje na manjkave mjere za sprječavanje havarija, a neadekvatnost sankcija prekršaje čini isplativijima od sprječavanja požara. Najpoznatiji primjeri su učestali požari u tvrtkama CIOS grupe i postrojenjima tvrtke Drava International za koje se javnost pita jesu li slučajni s obzirom da bi trošak propisanog zbrinjavanja otpada bio višestruko veći od troškova povezanih s ovakvim incidentima.
Očigledno je da nadležne institucije nedovoljno kontroliraju opremu, uvjete rada i tokove preuzetog otpada, čime zagađivačima olakšavaju profitiranje uz velike posljedice za okoliš.
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn