Radikalna promjena u brojnim aspektima našeg društva je nužna za dekarbonizaciju prometa, a nijedna vlast ne pokazuje volju niti razumijevanje da odlučno krene u tom smjeru i obustavi subvencioniranje pogrešnih rješenja.
Međunarodni Dan bez automobila uglavnom bude povod gradovima da organiziraju biciklijadu i pokoju kulturnu manifestaciju i na nekoliko sati zatvore promet u najužem središtu. Ozbiljne mjere koje zaista dugoročno dovode do promjene sustava u većini gradova izostaju.
Promet je jedan od najvećih uzročnika emisija stakleničkih plinova i rastuće klimatske krize. Iako su cestovna vozila pojedinačno znatno učinkovitija, nego prije nekoliko desetljeća i imaju niže emisije, drastičan porast njihovog broja onemogućava smanjenje ukupnih emisija iz cestovnog prometa. Samo u Hrvatskoj registrirano je skoro dva milijuna automobila i još oko 700.000 drugih motornih vozila. Uz takav porast, smanjenje emisija iz pojedinačnih automobila neće rezultirati dekarbonizacijom cestovnog prometa, čak i uz povećanje udjela električnih automobila.
Sve veća popularnost i dostupnost niskotarifnih letova čini zračni promet jednim od najtežih za dekarbonizaciju, dok vlade brojnih država i dalje javnim novcem subvencioniraju zračni prijevoz. U Hrvatskoj državne potpore aviokompanijama iznose 15 do 16 milijuna eura godišnje iako se radi o sektoru s iznimno velikim ugljičnim otiskom i utjecajem na klimu.
U gradovima je potrebno razviti sustav javnog prijevoza do razina koja će omogućiti brže, pouzdanije i jeftinije putovanje, nego korištenjem automobila. Na sličnu razinu treba dovesti i biciklističku infrastrukturu. Željeznički prijevoz treba biti osnova međugradskih i međunarodnih putovanja tako da na udaljenostima do 1.000 km korištenje vlaka bude pogodnije od zrakoplova. Iznimno velik fokus treba biti na smanjenju emisija teretnog prometa. Globalni sustav prijevoza tereta, koji se velikim dijelom odvija pomorskim prometom, stvara ogromne emisije za koje su rješenja, u smislu novih vrsta pogona, još uvijek u fazi pilot projekata.
Na Svjetski dan bez automobila svake se godine ukazuje na negativne posljedice intenzivnog korištenja automobila poput onečišćenja zraka, doprinosa klimatskim promjenama, proizvodnji buke i zauzimanja javnih površina, a promiču se održivi oblici prometa. No, kako bi učinak bio stvaran i dugoročan, gradovi i države trebaju intenzivno razvijati stvarna rješenja i financirati ih.
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn