Bacite stare studije utjecaja na okoliš u smeće!

15.03.2012.

Danas je (15.3.2012) točno u podne, ispred zgrade HEP-a, Vukovarska 37, održana tiskovna konferencija i performance Zelene akcije – JUČER LEŠĆE, DANAS OMBLA, SUTRA KOSINJ – BACITE STARE STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ U SMEĆE!.

Pri tome su aktivisti donijeli plavi kontejner za papir na kojem je pisalo „Za stare studije“, i u koji su ubacili studije za HE Lešće na Dobri, HE Ombla na Ombli i HE Kosinj na Lici, s ciljem da upozore kako HEP gradi hidroelektrane s akumulacijama u krškom području temeljem zastarjelih i loših studija utjecaja na okoliš, (SUO) čime se stvaraju trajne štete u prirodi i okolišu, ali i veliki troškovi.

Zelena akcija je upozorila na štete koje će donijeti izgradnja HE Lešće na Dobri još prije 6 godina, da bi danas nadležna tijela zaključila kako utjecaj na okoliš nije bio adekvatno procijenjen jer je studija utjecaja na okoliš bila stara i loša (još iz 1986. godine). HEP, nažalost, i dalje ima politiku korištenja loših i starih studija utjecaja na okoliš prilikom gradnje hidroelektrana. Tako je u tijeku projekt izgradnje HE Ombla u Dubrovniku, koji je procjenjen na 152 milijuna eura te se opet temelji na staroj i lošoj studiji. Za taj je projekt HEP-u je uvijetno odoren kredit od Europske banke za obnovu i razvoj, usprkos protivljenju niza međunarodnih organizacija za zaštitu okoliša i prirode. Navodno je još uvijek u pripremi i izgradnja HE Kosinj na Lici, koja također ima prastaru Studiju utjecaja na okoliš (1988. g.). “Tražimo od Vlade RH, da se studije utjecaja na okoliš koje nisu napravljene prema važećim standardima i zakonima, a svakako one starije od dvije godine. ponište jer ćemo i dalje imati ovakve štetne posljedice na prirodu, okoliš i lokalno stanovništvo te da se poduzmu mjere sanacije štete na rijeci Dobri, te da odustane od gradnje HE Ombla i HE Kosinj.” izjavila je Jagoda Munić iz Zelene akcije.

Predstavnici lokalnog stanovništva iz ugroženih krajeva su upozorili na opasnost od ovakvih odluka i projekata te na činjenicu da HEP ignorira upozorenja o štetnim posljedicama. Denis Francisković, udruga Eko Pan iz Karlovca je izjavio: «Otkako je HE puštena u probni rad, nastali su problemi. Javljaju nam se ljudi koji se boje da će se netko utopiti u vodnom valu kad HE pusti vodu, a podsjetimo da je akumulacija, zbog loših oznaka, već odnijela dva života. Utjecaj niže prosječne temperature rijeke Dobre vidljiv je već i na rijeci Kupi što su nam potvrdili i ribiči, znajući koliko promjena temperature može pogubno utjecati na pojedine riblje vrste”.

Ljubica Matović iz Rožata u Dubrovniku je rekla kako su predstavnici Vlade RH, kao i predsjednici države , sadašnji i bivši, zadivljeni našim lijepim gradom Dubrovnikom, zaštićenim od UNESCO-a, vole ga svima pokazivati, i dovoditi razne strane dužnosnike, te neka sada i zaštite taj grad djelima a ne riječima i odustanu od izgradnje HE Ombla. U dokumentima projekta HE Ombla piše i da se hidroelektrana ne nalazi u trusnom području, te da brana i podzemna akumulacija ne povećavaju opasnost od potresa, a područje Dubrovnika je u potresu najugroženijem području u Hrvatskoj. “Mi se ne osjećamo sigurno i ne vjerujemo dokumentima koji pišu ovakve neistine. “ dodala je.

Marin Pavlović iz mjesta Komolac na izvoru Omble u Dubrovniku, je izjavio da osim što je HE Ombla projekt štetan po prirodu i okoliš, također je i tehnički rizičan te ekonomski neisplativ, što je zaključeno u Studiji o ekonomskoj isplativosti koju su, u rujnu 2011, radili neovisni konzultanti za EBRD. Projekt može biti ekonomski isplativ samo ukoliko se znatno sufinancira iz državnog proračuna ili ukoliko se cijena električne energije poveća nekoliko puta. HE Ombla se ekonomski isplati samo uz izvoz vode na međunarodno tržište i za golf igralište na Srđu.

Pavao Klobučar, iz mjesta Kosinj dodao je, kako je njegovo selo već četrdeset godina u planu za potapanje za potrebe stvaranja akumulacijskog jezera, što je dovelo do masovnog iseljavanja stanovništva jer se ne može dobiti dozvola ni za proširenje kuće. Stoga smo tražili da se akumulacija i HE Kosinj izbrišu iz prostornih planova. Na to se nadovezao Ilija Vukelić, rekavši: «HEP nas i dalje ucjenjuje sa poplavama (ispuštanje vode iz akumulacije odjednom uslijed velikih kiša u zimu i proljeće) kao npr. 2010. godine, jer nismo bili za izgradnju akumulacijskog jezera. Mjesec dana prije znalo se da će doći do poplave i kad je zasvirala sirena za uzbunu od poplava, bilo je kasno. Odvodni tunel za rijeku Gacku ne bi spriječio poplavu ali bi je barem donekle ublažio”.