Apel Saboru: Izmjene Zakona o otpadu štetne za okoliš!

Hrvatski Sabor na sjednici započetoj 23. travnja 2008. godine ima na dnevnom redu u hitnoj proceduri i PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTPADU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA (br. 48), koji se donosi po hitnom postupku. Izmjene ovog zakona u suprotnosti su sa važećom Nacionalnom strategijom gospodarenja otpadom jer ne poštuje slijedeću hijerarhiju gospodarenja otpada:

1. Prevencija nastajanja otpada
2. Ponovna uporaba
3. Materijalna oporaba
4. Energetska oporaba ili druge vrste obrade prije konačnog odlaganja ostatnog otpada

Prijedlog izmjena zakona upućen je u Sabor po hitnoj proceduri stoga pod izlikom usklađivanja sa zakonodavstvom Europske Unije iako je Zakon o otpadu donešen 10.12.2004. godine (NN 178/04), a već je pretrpio izmjenu nekih odredbi 03.10.2006. godine (NN111/06). U oba ova slučaja Zakon o otpadu je trebao biti usklađen sa legislativom Europske Unije, pa se postavlja pitanje zašto se Zakon opet mijenja i to po hitnoj proceduri i bez ikakve javne rasprave.

Prema dolje navedenim analizama izmjena pojedinih članaka možemo zaključiti kako se ove izmjene Zakona donose kako bi se povećala i olakšala mogućnost gradnje spalionica komunalnog otpada što je sasvim u suprotnosti sa hijerarhijom gospodarenja otpada. Ovakve izmjene idu na ruku lobistima za izgradnju spalionica, a u suprotnosti su sa poticanjem sprečavanja i smanjivanja nastajanja otpada i europskim propisima i standardima.

Također treba napomenuti da Europska Unija trenutno priprema novu Okvirnu smjernicu (direktivu) o otpadu, koja se treba donijeti do kraja 2008. godine, pa će se sukladno tim izmjenama u procesu pridruživanja morati izmjeniti i hrvatski Zakon o otpadu. U svijetlu toga, izmjena važećeg Zakona o otpadu, posebno po hitnom postupku u ovom je trenutku sasvim nepotrebna te stoga zahtijevamo povlačenje istog iz hitne procedure!
Za više informacija: Tomislav Tomašević, Predsjednik Zelene akcije 098 719253

DETALJNE PRIMJEDBE NA IZABRANE ČLANKE

Čl 1. točka 14. važećeg Zakona o otpadu („stari“ članak)
Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe što se uređuje propisom iz članka 104. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona,

Članak 1.  Prijedloga, Točka 14.
Recikliranje jest postupak oporabe otpada propisan propisom iz članka 104. St.1. točke 1. Ovog zakona.

KOMENTAR:
Smatramo da je ovdje pogrešno protumačen europski propis, budući da u obrazloženju izmjene navedene točke stoji kako je izmjena potrebna radi potpunog usklađivanja sa EU propisima. Međutim, u propisima EU pojmovi “Recycling” i “energy recovery” su jasno razgraničeni – iako su svrstani u termin “recovery”.
Nejasna je izmjena ovog članka kada je u važećem Zakonu o otpadu jasno bila iz recikliranja izdvojena “uporaba otpada u energetske svrhe”. Oporabu i recikliranje u svakom je slučaju bolje odvojiti tj. jasno razgraničiti pojmove energetske i materijalne oporabe.
U čitavom se Prijedlogu zakona izjednačavaju se materijalna i energetska oporaba – čije su karakteristike značajno različite prema  3.1.B) i)DIRECTIVE 2006/12/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL, of 5 April 2006, on waste. (Published in official journal 27.04.2006).
Zbog razlike u kvaliteti pojedinih postupaka obrade otpada formiran je strogi hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada koji  definiraju i europske direktive i važeći Zakon o otpadu, a koju sadrži  i Nacionalna Strategija gospodarenja otpadom.

Članak 10.  Prijedloga:
U članku 17. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Grad Zagreb, grad i općina za komunalni otpad iz kućanstva kao kriterij količine iz stavka 1. ovoga članka mogu primijeniti jedinicu mase ili volumen otpada ili broj članova kućanstva.“

Članak. 60. Prijedloga:
Grad Zagreb, grad i općina kao kriterij količine iz članka 17. Zakona o otpadu („Narodne novine“, br. 178/04, 111/06 i 110/07) umjesto jedinice mase ili volumena otpada ili broja članova kućanstva prema ovom Zakonu, do 31. 12. 2009. godine za obračun komunalnog otpada mogu primjenjivati i druge obračunske kriterije u skladu sa zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo. 

KOMENTAR:
Dakle, članak 17., Zakona o otpadu izmijenjen je tako da je Gradu Zagrebu, gradu i općini uređena mogućnost da za komunalni otpad iz kućanstva kao  kriterij količine mogu primijeniti jedinicu mase ili volumen otpada ili broj članova kućanstva. Tom promjenom opet se paušalno naplaćuje zbrinjavanje komunalnog otpada, te se situacija zapravo ne poboljšava. Naime, iako se više ne predviđa mogućnost obračuna prema kvadraturi stambene jedinice time što je predviđena mogućnost obračuna prema broju članova kućanstava pogađa se socijalno najosjetljivije, a pritom se uopće ne potiče građane da smanjuju količine odbačenog otpada i recikliraju ga.

Čl. 56. Prijedloga:
Riječi: „županijsko poglavarstvo“ uporabljene u Zakonu o otpadu („Narodne novine“, br. 78/04, 111/06 i 110/07 ), u bilo kojem padežu, u: čl. 14. st. 2. i čl. 58. st.3., zamjenjuju se riječju: „župan“.   

Članak 57. Prijedloga:
Riječi: „gradsko poglavarstvo“ uporabljene u Zakonu o otpadu („Narodne novine“, br. 178/04,  111/06 i 110/07 ), u bilo kojem padežu, u: čl.14. st.2., čl.15. stavku 2. i čl.58. st. 4., zamjenjuju se riječju: „gradonačelnik“. 

Čl. 58. Prijedloga:
 Riječi: „općiinsko poglavarstvo“ uporabljene u Zakonu o otpadu („Narodne novine“, br. 178/04,  111/06 i 110/07), u bilo kojem padežu, u: čl. 15. st. 2. i čl. 58. stavku 4., zamjenjuju se riječju: „općinski načelnik“. 

KOMENTAR:
Izmjenama navedena 3 članka, odgovornost za gospodarenje svim vrstama otpada (osim opasnim) te donošenje odluke o koncesijama (za djelatnosti i građevine vezane za komunalni otpad) prebacuje se s upravnog tijela  na jednu osobu tj. čelnika do sada nadležnog tijela. Ove izmjene, tj. promjene nadležnosti izuzetno su opasne  te smatramo  kako je o tako važnim pitanjima nužno ostaviti nadležnost kao i do sada, dakle,  tijelu državne uprave.

Članak 49. Prijedloga:
Članak 89. mijenja se i glasi:  
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 700.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj županija, odnosno Grad Zagreb, ako:
3. na svom području ne osigura provedbu mjera za gospodarenje opasnim otpadom i termičku obradu otpada (članak 13. stavak 4.),

KOMENTAR:
Iz ovakve formulacije proizlazi kako svaka županija u Republici Hrvatskoj mora osigurati postrojenje za termičku obradu otpada! Naravno da svaka županija treba osigurati mjere gospodarenja opasnim otpadom, međutim treba imati na umu kako nije za sav opasni otpad termička obrada najbolja tehnika.
Dodatno, odgovornost za opasni otpad je na strani DRŽAVE  (čl. 13.) - a ne GRADA ili ŽUPANIJE.