23.10. počinje novo izdanje Jesenskog eko-seminara

Jesenski eko-seminar najstarija je edukativna aktivnost koju Zelena akcija provodi i održava se redovito već 21 godinu. Cilj Eko-seminara je obrazovati i informirati građane_ke o problemima održivosti i zaštite okoliša, ali i potaknuti na kritičko razmišljanje te djelovanje.

Svake godine nova generacija polaznika_ica dobije osnovno znanje, bazirano na suvremenoj znanosti i podacima, te informacije za razumijevanje tematika okoliša i održivosti. Predavanja seminara većim dijelom pokrivaju područja programskog rada Zelene akcije, uz predavanja koja izlaze iz uske sfere rada na zaštiti okoliša te se dotiču održivog življenja i održivog društva, ali i promišljanja ekonomije, pravde, ljudskih prava, itd.

Seminar se sastoji od serije predavanja te nije obavezan dolazak na sva predavanja, već se svako može odslušati i samostalno.

Eko-seminar završava Vikend radionicom na kojoj će polaznici_e moći naučiti više o jednom aktualnom problemu zaštite okoliša ili održivosti, naučiti kako se rade zagovaračke kampanje te isplanirati i izvesti, uz pomoć tima ZA, jednu akciju na temu radionice.

Predavanja se održavaju utorkom i četvrtkom (31.10. iznimno u srijedu zbog praznika), počinju u 18:00 sati te se održavaju u prostorijama Zelene akcije, Frankopanska 1, u dvorišnoj zgradi. Predavanja su besplatna i otvorena za sve, a prijave su potrebne jedino za Vikend radionicu te će biti otvorene nešto kasnije!

Popis predavanja i tema:

IZMJENA 17.10. - Predavanje Brune Motika i predavanje Marka Košaka zamjenjena su zbog spriječenosti predavača.
IZMJENA 16.11. - Rok za prijave za Vikend radionicu produljen je sa nedjelje 18.11. na petak 23.11.

23.10. Željka Leljak Gracin - Uvod u eko-aktivizam
Što je eko-aktivizam? Kada i gdje je nastao? Što ja kao pojedinac_ka mogu promijeniti? Odgovore na ta, a i ostala pitanja vezana uz povijest ekološkog pokreta u Hrvatskoj i svijetu, možete dobiti na ovom predavanju.

25.10. Marija Mileta - Klimatska pravda: na putu prema pravednijem i održivijem društvu
2015. godine sklopljen je međunarodni Pariški sporazum kojim su se vlade obvezale na zadržavanje porasta globalne temperature na 2°C, s težnjom ka zadržavanju na 1.5°C. 8. listopada ove godine objavljen je dugo iščekivani znanstveni izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama koji jasno poručuje da moramo zadržati porast temperature ispod 1.5°C jer je sve više od toga opasno za čovječanstvo. Trenutno se nalazimo na 1°C povećanja globalnog zagrijavanja, a svjedoci smo mnogobrojnih posljedica s kojima se sve teže nositi, posebno u zemljama tzv. Globalnog Juga. Vremena za to ima malo – svega 10ak godina. Države moraju hitno napustiti korištenje fosilnih goriva, a korjenite i sustavne promjene moraju se dogoditi u svim sektorima. Među ostalim, tijekom predavanja ćete saznati što ovi temperaturni porasti znače za pojedine dijelove planete i za pojedine zajednice, kako na to utječu faktori poput rase, klase, roda, itd., što su klimatske izbjeglice, tko snosi odgovornost za transformaciju sustava te što pojedine zemlje moraju učiniti u borbi protiv nepovratnih klimatskih promjena.

30.10. Toni Vidan - Održiva energetika i obnovljivi izvori energije
Kakav je utjecaj energetskog sektora na okoliš? Što su to obnovljivi izvori energije? Kakav je bio njihov razvoj u proteklih tridesetak godina i mogu li oni biti odgovor na problem klimatskih promjena? Kakve su mogućnosti, a kakvo je sadašnje stanje s obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj? Što su to energetske zadruge? Ovo su samo neka od pitanja na koja ćete odgovor dobiti na predavanju o održivoj energetici i obnovljivim izvorima energije.

31.10. Bernard Ivčić - Održivi transport (predavanje iznimno u srijedu zbog praznika)
Transport je aktivnost koja troši velike količine energije, a emisije stakleničkih plinova iz transportnog sektora predstavljaju vrlo značajan doprinos klimatskim promjenama. Osim utjecajem transporta na klimu, ovo će se predavanje baviti i mogućnostima da se negativni utjecaj transporta na okoliš svede na minimum. Poseban naglasak bit će stavljen na to kako se prijevoz u urbanim sredinama može učiniti održivijim, a kroz to će biti dotaknuta i problematika prostornog planiranja, čija neodrživost u Zagrebu, ali i ostalim gradovima u Hrvatskoj, postaje sve očiglednija. Na predavanju bit će rečeno ponešto i o tome što građani mogu učiniti sami kako bi smanjili negativan utjecaj prometa na okoliš.

6.11. Hrvoje Radovanović - Jesu li hidroelektrane "zelen" izvor energije?
Gradnju hidroelektrana često se promovira u kontekstu povećanja opskrbe strujom iz obnovljivih izvora energije te borbe protiv klimatskih promjena. Posljednjih godina u regiji svjedočimo pravoj navali izgradnje tzv. malih hidroelektrana koje se pokušava prikazati kao posebno okolišno benigne. No je li tome zaista tako? Kakav utjecaj hidroelektrane imaju na riječne i okolne ekosustave? Kakav na protok sedimenta i razinu podzemnih voda? Kako njihova izgradnja utječe na mikroklimu područja i život okolnog stanovništva? Trebaju li Hrvatskoj nove hidroelektrane? Odgovore na ta i slična pitanja nastojat ćemo ponuditi u sklopu ovog predavanja.

8.11. Željka Leljak Gracin – Pravo okoliša
Iskustva iz ekoloških kampanja koje je provodila Zelena akcija pokazuju da pravni instrumenti često mogu biti od presudnog značaja u borbi protiv različitih štetnih projekata. Na ovom predavanju saznat ćete što je to pravo okoliša, kako se ova relativno mlada grana prava razvijala u svijetu te koji su specifični problemi prava okoliša u Hrvatskoj. Upoznat ćete se i s pravima koja ekološkim aktivistima jamče međunarodni pravni dokumenti, kao i mogućim pravnim posljedicama po aktiviste koji sudjeluju u različitim oblicima direktnih akcija.

13.11. Mladen Domazet - Odrast: svjesna promjena za održivo i pravedno društvo
U posljednjih 20-ak godina uz sav tehnološki razvoj i napredak u ekološkoj efikasnosti nije došlo do ukupnog smanjenja potrošnje prirodnih resursa tj. nije došlo do odvajanja (eng. decoupling) ekonomskog rasta i rasta materijalne i energetske potrošnje. Istovremeno sve više smo svjesni prirodnih ograničenja takvog rasta na globalnoj razini (gdje su nejednakosti u podjeli globalno-stvorene dodane vrijednosti i dalje iznimno velike), dok istovremeno izostaje sustavna dematerijalizacija ekonomije koja bi stvaranje dodane vrijednosti odvojila od ograničenja koja predstavljaju mineralni resursi i energija iz fosilnih goriva. Koliko god mala i opterećena problemima, Hrvatska ostavlja svoj zamjetni otisak na globalnom okolišu.

15.11. Bruno Motik - Što je permakultura?
Otkriće poljoprivrede i korištenje fosilnih goriva omogućili su čovječanstvu veliki razvoj i napredak, no taj napredak ima i svoj negativan utjecaj koji je sve više očit. Resurse potrebne za život trošimo na neodrživ način i pitanje je kako će generacije koje dolaze iza nas uspijevati zadovoljiti svoje potrebe. Suočeni smo s dva velika problema za koja za sad nemamo rješenja, a to su: klimatske promjene i jednostavna činjenica da je naš planet ograničen. Permakultura je sustav praktičnog oblikovanja održivog životnog prostora koji oponaša prirodne procese, a temelji se na integriranom tradicijskom i suvremenom znanju i vještinama. Ima li permakultura potencijal rješavanja problema s kojima smo suočeni?

20.11. Enes Ćerimagić i Saša Šimpraga – Voda kao pravo i javno dobro (tribina)
Pitanje prava na vodu postaje sve prisutnije pitanje u našem društvu. S jedne strane se govori o privatizaciji vodoopskrbe, dok je dio izvora vode već dan u privatne koncesije za flaširanje. S druge strane, govori se o tome je li pristup vodi osnovno ljudsko pravo i što to znači. Znači li to da baš svatko mora imati pristup izvoru pitke vode na javnom mjestu? Znači li to da osnovna vodoopskrba treba biti garantirana svakoj osobi, bez obzira na njihova primanja? Kroz diskusiju s dvoje stručnjaka na ovu temu koji se bave pitanjima prava na vodu, vode kao javnom dobru i pristupa vodi na javnim mjestima, saznat ćete što se trenutno događa s pitkom vodom u Hrvatskoj, ali i izvan nje, postoji li zbilja prijetnja od privatizacije vodnih usluga te odgovor na vječno pitanje – je li flaširana voda zbilja zdravija ili kvalitetnija od one iz pipe?

22.11. Marko Košak - Otpad u Hrvatskoj - gomilanje smeća ili zero waste?
Neredovito pražnjenje kontejnera, smeće po ulicama, nedostatak i nedostupnost spremnika za odvajanje, visoki mjesečni računi, neuređena odlagališta blizu naselja, krcata reciklažna dvorišta - samo su neki od problema s kojima ste se sigurno više puta sreli. Nazire li se takvom sustavu kraj ili će otpadna mafija i dalje zarađivati velik novac na štetu građana i okoliša? Kako u kratkom roku po zero waste principima (reduce, reuse, recycle) uspostaviti sustav prilagođen građanima? Koji su domaći i strani primjeri dobre prakse? - odgovore na ta, ali i brojna druga pitanja možete dobiti na ovom predavanju.

27.11. Tomislav Tomašević – Ekologija, politika, ideologija
Kako to da se velika većina građana načelno zalaže za zaštitu okoliša, a sve više nam prijeti potpuni ekološki kolaps? Koji su to globalni strukturni ekonomski i društveni problemi koji generiraju devastaciju okoliša? Kako se različite političke ideologije odnose spram zaštite okoliša i održivosti? To su samo neka od pitanja kojima će se baviti ovo predavanje. Osim toga, na predavanju bit će predstavljeni i različiti prijedlozi reforme globalnog ekonomskog i političkog sustava koji bi trebali voditi ka većoj ekološkoj održivosti i društvenoj pravednosti.

29.11. Intersekcionalnost – na križanju održivosti i ravnopravnosti (tribina)
Etnicitet, rod, seksualna orijentacija… većina osoba će se složiti da te stvari nemaju veze jedno s drugom niti sa održivim razvojem. No, ova tribina će upravo pokazati da itekako imaju. UN je u sklopu svojih Ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals) odavno prepoznao da su upravo pitanja društvene ravnopravnosti, tj. ravnopravnosti rodova, rasa, itd. jedni od ključnih faktora za postizanje održivog društva, pomičući se dalje od uske definicije održivosti kao samo okolišnog i resursnog pitanja. Održivo društvo u kojem su neke osobe neravnopravne ili pod opresijom, ne može se uistinu smatrati održivim društvom. Što je to intersekcionalnost? Koncept intersekcionalnosti promiče da je svaka osoba kombinacija raznih identiteta, a svaki od tih identiteta može sa sobom donijeti neke privilegije, ali najčešće postaju fokus opresije. Cilj tribine je kroz predstavljanje nekoliko različitih identitetskih problematika te u kakvom su one međuodnosu, ali i kako se ti identitetski problemi tiču postizanja društvene i okolišne ravnopravnosti. Nekoliko osoba će pričati iz svoje identitetske perspektive o ravnopravnosti i održivosti društva, a kroz moderirani razgovor s publikom, istražit ćemo križanja tih identiteta. (Govornici_e bit će objavljeni naknadno).

1. - 2.12. Vikend radionica
Na vikend radionici polaznici_e učit će razvijati kampanje i akcije koje se bave nekim od aktualnih problema zaštite okoliša i održivosti. Stručni tim ZA predstavit će detalje problema polaznicima_ama te im dati potrebno znanje za razumijevanje tog problema, nakon čega će oni_e zajedno osmisliti te nakon radionice i izvesti akciju na tu problematiku, uz potporu tima ZA i Aktivističke grupe. Polaznici_e prošlogodišnje radionice osmislili su i izveli kampanju „Svim' na Zemlji, daruj drvce“, s ciljem smanjenja kupovine božićnih drvca i skupljanja donacija za pošumljavanje požarišta u Dalmaciji. Kampanja je bila izuzetno uspješna te ja kasnije nominirana i za nagradu „Najdobre kampanje“ na Impact konferenciji 2018. godine. Više o kampanji: http://bit.ly/2PAWI91

NAPOMENA: Za sudjelovanje na radionici potrebne su prijave: https://goo.gl/forms/tlLITGMuyF26f9Mf1. Rok za prijave je petak 23.11. do ponoći (produljeno s nedjelje 18.11.) te će potvrde o sudjelovanju biti poslane najkasnije u nedjelju 25.11. Ukoliko bude više prijava nego što bude mjesta radit će se selekcija temeljem kvalitete prijave.

Poveznica na Facebook događaj: https://www.facebook.com/events/752274958465819/

Dodatne informacije, pitanja i kontakt za medije: sven@zelena-akcija.hr

-------------------------------------------------------
Ovaj događaj organizira se u sklopu programa "Centri znanja" Nacionalne zaklade za ravoj civilnog društva.