Prilikom izgradnje prometne infrastrukture, treba se usmjeriti na javni prijevoz, biciklistički promet i pješačke površine jer će se tako riješiti prometni problemi. Daljnja izgradnja infrastrukture za automobile opravdana je samo u iznimnim situacijama.
Poručila je to Zelena akcije tokom današnjeg uličnog performansa na Glavnom kolodvoru u Zagrebu kojim je obilježila Međunarodni dan bez automobila. “U gradovima prioritet moraju imati ljudi, a ne automobili. Nužno je poticati korištenje javnog prijevoza, bicikala i pješačenja, posebno zbog negativnog utjecaja većine automobila na zdravlje i klimu”, izjavio je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
Aktivisti i aktivistkinje su u povorci po centru grada nosili konstrukcije u obliku i prirodnoj veličini automobila, a svaku je nosila po jedna osoba. “Tako smo htjeli prikazali jasan kontrast između površine koju zauzima pješak i one koju zauzima auto”, pojasnio je Ivčić. Na ovakav performans inspirirao ih je dr. Hermann Knoflacher, utjecajni bivši direktor Prometnog instituta u Beču koji je izvodio slične akcije protiveći se dominaciji automobila u gradovima.
Zbog prometnih gužvi i vožnje u koloni, u Zagrebu se automobili često kreću jednako sporo kao pješaci. “Zamislimo samo da pješak, dok hoda, samo za sebe zahtijeva isti prostor koji zauzima automobil. To bi, naravno, bilo neprihvatljivo. Međutim, kada čovjek sjedne u automobil i zauzme toliku površinu, onda je to društveno prihvatljivo i rijetki propituju ovakvo zauzimanje javnog prostora”, komentirao je Ivčić.
U cijeloj Hrvatskoj je registrirano preko 1,8 milijuna automobila. Samo njihova parkirna mjesta, ne računajući prometnice, zauzimaju jednaku površinu kao čak 3.500 nogometnih igrališta. Kada bi se tome dodala i površina na parkiralištu potrebna za manevar automobila pri ulasku i izlasku, ukupna površina se povećava dva do tri puta. “To je usporedivo s površinom cijelog grada Splita”, rekao je Ivčić.
U Zagrebu je registrirano više od 350.000 automobila. ”Prostor potreban za njihovo parkiranje i manevriranje odgovara ukupnoj površini cijelog Donjeg grada, Trnja, Trešnjevke, Rudeša i Voltinog naselja”, kazao je Ivčić. Kada se tome pridoda i ogromna površina koju zauzimaju prometnice i ostala infrastruktura, jasno je kako je iznimno velik udio površine gradova rezerviran ekskluzivno za automobile i druga cestovna motorna vozila. “Broj vozila se svake godine znatno povećava i u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj. Jasno je da je takva situacija neodrživa”, dodao je Ivčić.
Prometno planiranje treba uvažavati činjenicu kako je svaki čovjek prije svega pješak. Upravo je količina uređenih javnih površina za boravak i kretanje pješaka jedan od glavnih faktora koji utječu na kvalitetu života u gradovima. “Ljudi će svoje potrebe za mobilnošću zadovoljavati na način koji im je najjednostavniji, najdostupniji i najjeftiniji. Mudra prometna politika treba osigurati da to primarno budu alternative korištenju automobila”, zaključio je Ivčić.
Cijelu galeriju pogledajte OVDJE.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn