Zelena akcija protiv produljenja rada NE Krško za 20 godina

Foto(c) GLOBAL 2000 / Christopher Glanzl

Tek nakon pritiska organizacija civilnog društva u Sloveniji i Austriji je slovenski sud donio odluku da su izrada studije utjecaja na okoliš o produljenju radnog vijeka Krškog nakon 2023. godine i prekogranično savjetovanje o istoj obavezni. “Čitav proces se doima kao teret za već donesene političke odluke iako se radi o važnoj odluci s mogućim dalekosežnim posljedicama”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Posebno je bitno naglasiti kako je Krško jedina nuklearna elektrana u Europi koja djeluje na seizmički aktivnom području te je ta činjenica u samoj studiji neispravno adresirana. “Zbog toga smatramo da je potrebno provesti novu međunarodnu studiju o opasnosti od potresa, koju onda treba uzeti u obzir pri procjeni utjecaja na okolišu te napraviti potrebna tehnička unaprjeđenja”, komentirao je Tomac. 

Dodatno, procjena rizika od velikih nesreća također bi trebala jasno identificirati posljedice nuklearne nesreće. “Smatramo da to treba definirati kako bi se mogao procijeniti utjecaj razine rizika od nuklearne nesreće na okoliš”, rekao je Tomac. Nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima 2011. godine, prije čega se javnost uvjeravalo u “minimalan rizik od nesreće, uključujući u vezi s upornim potresima", Japan je zatvorio sve svoje nuklearne reaktore. Njemačka će od ove godine prekinuti s radom svojih reaktora, dok su Švicarska (2016.) i Italija (2011.) na referendumu odbile gradnju novih reaktora. “Stvarnu procjenu rizika je nemoguće odrediti ako se ne uzmu u obzir i posljedice moguće nuklearne nesreće”, dodao je Tomac.

Osim svih problema koje sa sobom nosi skladištenje nisko radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, možda još opasniji problem jest neriješeno konačno skladištenje visokoradioaktivnog otpada koje i nakon 40 godina ostaje potpuno neriješeno. 

“Smatramo da je potrebno dostaviti detaljan plan trajnog zbrinjavanja visokoradioaktivnog otpada prije odobravanja produljenja radnog vijeka NE Krško. Plan mora uključivati ​​ne samo prikladnu lokaciju i savjetovanje s javnošću, već i jasan financijski plan”, pojasnio je Tomac. Naime, trenutno raspoloživa sredstva u iznosu od 0,2 milijardi eura jako su daleko od onog što je potrebno (primjerice, cijena odlagališta u Finskoj je 5 milijardi eura), stoga treba povećati poreze fondu za nuklearni otpad u Sloveniji.

Što se tiče alternativa predloženom produljenju životnog vijeka NE Krško, one u osnovi nisu jasno prikazane. Štoviše, mogući negativni utjecaji obnovljivih izvora energije s ekološkog stajališta su u studiji detaljno prikazani, dok su utjecaji rada i moguće produljenje životnog vijeka reaktora Krško prikazani puno pozitivnije. 

“Sve dosadašnje analize raspoloživih potencijala i scenarija pravedne tranzicije u Hrvatskoj i Sloveniji jasno pokazuju da bi domaći potencijali obnovljivih izvora mogli biti dovoljni da nadoknade raniji prestanak korištenja ugljena i nuklearne energije u obje zemlje. To je jedini smjer koji garantira dugoročnu energetsku neovisnost”, zaključio je Tomac. 

Zelena akcija poziva građane i građanke, organizacije i institucije da doprinesu javnom savjetovanju vlastitim komentarima ili preuzmu komentare Zelene akcije koji se nalaze OVDJE. Savjetovanje s javnošću je preko Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja otvoreno do 10. lipnja.