Upoznavanje s primjerima najbolje svjetske prakse u održivom gospodarenju otpadom

Odredišta putovanja bili su gradovi i općine u regiji Veneto koja brojem stanovnika od 4,9 milijuna i brojem jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine) od 580 približno odgovara Republici Hrvatskoj. Međutim, razlika je u tome što se u Hrvatskoj odvojeno skuplja svega 15% ukupne količine otpada, a u navedenoj regiji preko 80%. Tako da je ova regija idealan primjer dobre prakse u potpunosti primjenjive na gradove i općine u Hrvatskoj, pogotovo jer je to i fizionomski (nizine, planine i obala) vrlo sličan prostor.

Prva posjećena lokacija bila je zatvorena kompostana kapaciteta 280.000 tona u mjestu Maniago koja iz biootpada kompostiranjem proizvodi 70.000 t komposta koji se koristi u poljoprivredi te anaerobnom digestijom bioplin za 32.000 MWh električne energije godišnje kojom se opskrbljuju potrebe okolnog lokalnog stanovništva. Niz takvih kompostana manjeg kapaciteta diljem Hrvatske efikasno bi zbrinulo biootpad, bez ikakvih posljedica po okoliš te uz financiranje iz EU fondova.

Sljedeće odredište bila je općina Ponte nelle Alpi, koja je sa 9.500 stanovnika veća od čak 86% hrvatskih općina i gradova, a odvojeno skuplja 92% ukupne količine otpada, po čemu je vodeća u svijetu. Da se takav jednostavan sustav preslika na spomenutih 86% jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, problem otpada već bi bio velikim dijelom rješen. Najvažniji elementi takve uspješnosti su identifikacija korisnika, osiguravanje spremnika prilagođenih potrebama svakog pojedinog kućanstva i naplata prema količini miješanog otpada. Takvim sustavom motivira se građane na odvajanje i pravilan odnos prema otpadu jer oni koji više otpada odvoje imaju niže račune od onih koji neodgovorno postupaju s otpadom. Uspješnost ove općine tim je veća što je ovakav sustav uspostavljen u samo 9 mjeseci. Uz visok postotak odvajanja, pokazatelji uspješnosti su i mjesečni računi građana koji su onima koji odvajaju niži za 30% u odnosu na prijašnji sustav, deseci ljudi koji su zaposleni te stabilan prihod komunalnog poduzeća kojem su racionalizirani troškovi zbog smanjene potrebe za odvozom otpada i za odlaganjem na odlagalište te ostvarivanjem dodatnog prihoda od prodaje odvojenih frakcija za recikliranje.

Kao primjer velikog grada odabran je Grad Treviso koji sa svojom okolicom čini pokrajinu sa 550.000 stanovnika koji od ukupne količine otpada odvajaju čak preko 85% efikasnim sistemom odvojenog skupljanja otpada u malim spremnicima u svakom kućanstvu, po uzoru na manju općinu Ponte nelle Alpi. U Trevisu smo posjetili i novoizgrađenu sortirnicu kapaciteta 63.000 t koja će uskoro biti puštena u pogon i kvalitetno sortirati neodvojen otpad te ga pripremiti za plasman na tržište reciklaže. Cijena navedene sortirnice je 37 milijuna kuna, što je sitnica u odnosu na planiranu spalionicu za Grad Zagreb cijene 2 mlrd i 750 milijuna kuna. Uz to, navedena sortirnica lako se može sufinancirati iz fondova EU, dok za izgradnju spalionice to nije slučaj. Ova sortirnica primjer je niza takvih diljem Italije koje efikasno rješavaju pitanje ostatnog otpada iz kojeg je prethodno u kućanstvima izdvojena organska frakcija.

Odredišta posjećena na ovom stručnom putovanju dokazuju da se pravilnim postavljanjem sustava može postići visok postotak odvojeno skupljenog otpada u kratkom vremenskom roku. Potrebna je samo dobra strategija i postavljanje sustava od temelja tako da poštuje hijerarhiju gospodarenja otpadom te ulaže u infrastrukturu za odvajanje (čipirane kante i vrećice), kompostane i sortirnice te u kvalitetnu edukaciju građana o važnosti odvajanja otpada i njihovim mogućnostima samostalnog formiranja mjesečnih računa kroz odvajanje otpada, a izbjegava spaljivanje otpada i izgradnju megalomanskih centara u kojima se od otpada proizvodi gorivo za spaljivanje.

Poučeni ovim primjerima, apeliramo na Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da novim Planom gospodarenja otpadom RH, koji se treba donijeti ove godine, osigura gradovima i općinama u Hrvatskoj zakonodavni okvir na temelju kojeg će bez prepreka moći formirati sustave temeljene na odvojenom prikupljanju, recikliranju i kompostiranju. Također, apeliramo i na jedinice lokalne samouprave da uspostave sustave u skladu s navedenom najboljom dostupnom praksom.

Prezentacije navedenih primjera možete naći u prilogu, a fotografije s obilaska pogledajte ovdje.