Tužba protiv Ćorićeva ministarstva zbog Plomina 1!

HEP želi produžiti rad ove 50 godina stare TE za dodatnih 15 do 20 godina, a Ćorićevo ministarstvo mu grubim izigravanjem procedure to nastoji i omogućiti. Plomin 1 je imao dozvolu za rad do kraja 2017. godine, ali je zatvoren sedam mjeseci ranije nakon velikog požara koji je uništio dio postrojenja.

Za TE Plomin 1 nikada nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš, zbog čega onda nije jasno niti kakav je taj utjecaj te  je li on prihvatljiv ili ne, što je glavni razlog za podizanje tužbe.

Cijeli proces udovoljavanja HEP-ovoj želji za produljenje rada Plomina 1 od početka je kontaminiran manipulacijama Ministarstva. Naime, prije godinu dana su pustili u javnu raspravu tzv. Stručnu podlogu zahtjeva za izmjenu uvjeta okolišne dozvole za postojeće postrojenje TE Plomin 1, gdje je ključan podatak bio netočan. U tom dokumentu se tvrdilo da je provedena procjena utjecaja na okoliš za TE Plomin 1, a čak su bile navedene i službene oznake tog nikad provedenog postupka, poput klase i urudžbenog broja. Međutim, ove oznake u stvarnosti su se odnosile na TE Plomin C, tj. na sasvim drugi projekt, dok za Plomin 1, naravno, procjena utjecaja na okoliš nikada nije napravljena.

Nakon što su udruge tijekom javne rasprave reagirale na ovu lažnu informaciju, Ćorićevo ministarstvo je promijenilo argumentaciju pa sada pokušava tvrditi da procjena utjecaja na okoliš uopće nije potrebna, uz nevjerojatnu tvrdnju da će planirani zahvat imati pozitivan utjecaj na okoliš. Ovu bizarnu tezu, koju smatramo uvredom zdrave pameti, opravdavaju tvrdnjom da će TE Plomin 1 biti modernizirana. Pri tome manipulativno izbjegavaju činjenicu da iz Plomina 1 nikakvih emisija nema jer termoelektrana više ne radi pošto nakon 50 godina  nema dozvolu za rad. Tako da svako ponovno pokretanje rada, pa čak i u slučaju modernizacije, predstavlja dodatan utjecaj na okoliš te je nužno napraviti procjenu tog utjecaja.

Zagađenje iz TE na ugljen uzrokuje više slučajeva prijevremenih smrti svake godine te bolesti dišnog i krvožilnog sustava. Jednako je poguban utjecaj ovakvih postrojenja na klimatske promjene čije učinke nažalost sve češće možemo vidjeti i u Hrvatskoj. Ako želimo izbjeći katastrofalne posljedice klimatskih promjena, nužno  je osigurati niskougljični razvoj u kojem, logično, nema mjesta za dugoročne planove korištenja fosilnih goriva.

Niz zemalja Europske unije već je objavilo postupno ukidanje ugljena kao energenta tijekom narednih godina: Austrija, Danska, Finska, Francuska, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal i Švedska, dok je Belgija već potpuno izbacila ugljen. Umjesto da se svrsta uz bok tim zemljama, Hrvatska ovom okolišnom dozvolom nastoji zacementirati ovisnost o uvoznom ugljenu - klimatski i okolišno najštetnijem energentu - kroz sljedeća dva desetljeća.

Ministar Ćorić se kontinuirano trudi pokazati da sve ovo ne razumije, kao što i inače ne razumije različite aspekte zaštite okoliša – resora kojem je na čelu. S obzirom na dosadašnje postupke, udruge smatraju kako bi najbolje zaštitio okoliš tako da podnese ostavku na ovu funkciju.