Vlada Republike Hrvatske je početkom travnja 2010. donijela Zaključak o utvrđivanju prioriteta izgradnje elektroenergetskih građevina, među kojima su se našli već odavno planirani projekti kao HE Kosinj, a i neki naoko novi, HE Molve 1 i 2.
U Hrvatskoj se, temeljem podataka iz Strategije upravljanja vodama RH, iskoristilo već 65% hidroenergetskog potencijala, a preostale su "uglavnom dolinske lokacije s mogućim većim utjecajem na okoliš, pa tako i na režim površinskih i podzemnih voda". Dakle vodni sektor prepoznaje moguće velike ekološke i gospodarske probleme koji će nastati izgradnjom dodatnih hidroenergetskih postrojenja. No ista Vlada koja je usvojila Strategiju upravljanja vodama, godinu i pol nakon donosi Zaključak koji je potpuno suprotan samoj Strategiji upravljanja vodama te Odluci o proglašenju Nacionalne ekološke mreže (mreže ekološki značajnih područja). Sve navedeno upućuje na to da ne postoji zajednička vizija i zajedničko planiranje u Hrvatskoj, već pojedini sektori samostalno odlučuju i donose parcijalne planove, a Vlada ih sve usvaja bez realnog sagledavanja sveukupnih posljedica u budućnosti.
Hrvatska je mala zemlja velike raznolikosti, ali sve resurse koje posjeduje ima u vrlo ograničenim količinama što svakako uvijek treba imati na umu prilikom planiranja često nepovratnog iskorištavanja takvih vrijednih resursa.
Planirana HE Kosinj potopila bi prekrasno i jedinstveno krško polje te 3 sela, i pretvorila Donji tok rijeke Like u 2 velike akumulacije (jedna je već postojeća, akumulacija Krušćica). Takva potpuna deformacija u prostoru potpuno bi devastirala drugi dio Kosinjskog polja, te dovela do odumiranja i onako zapostavljenog i slabo razvijenog kraja. Dakle lokalno stanovništvo ne bi imalo nikakve koristi od tog projekta, a nestala bi tipična lička sela koja se spominju imenom Kosinj već u 15 st. kao značajno trgovačko središte i kao mjesto tiskanja prve knjige u Hrvata. Lokalno stanovništvo se u potpunosti protivi ovom projektu i preseljenju no poučeni prošlim iskustvima strahujemo da će to imati vrlo mali ili nikakav utjecaj.
Dvije hidroelektrane planirane na rijeci Dravi (Molve 1 i Molve 2) su samo zamjena za planiranu HE Novo Virje protiv koje se izjasnila cjelokupna lokalna zajednica i koja je nakon godina protivljenja konačno izdvojena iz Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije. Navodno, ove dvije zamjenske hidroelektrane neće imati prekogranični utjecaj (što nije znanstveno utvrđeno), pa se susjedna Mađarska, koja je duž Drave proglasila nacionalni park i koja se zbog toga protivila izgradnji HE Novo Virje, ne bi morala izjašnjavati temeljem Espoo konvencije (Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica).
Oba su predmetna područja dio Nacionalne ekološke mreže, te dio buduće mreže Natura 2000 (Europska mreža ekološki značajnih područja). S takvim se područjima treba postupati s posebnom pažnjom, te se u njima ne smiju realizirati projekti koji će narušiti ekološku važnost tih područja. Nadalje, ova odluka Vlade je u izravnoj suprotnosti s potpisanim međunarodnim obvezama vezanima uz proglašenje i zaštitu Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav", te naporima za zaštitu ovog područja u kategoriji regionalnog parka.
Iako su velike hidroelektrane često zagovarane kao "zeleni" izvor energije, one su daleko od toga iz više razloga: zbog nepovratnog gubitka velikih površina poljoprivrednog i šumskog zemljišta; zbog gubitka riječnih ekosustava - vrsta, krajolika, uloge (uz kišne šume najugroženiji ekološki sustavi u svijetu); zbog izazivanja poremećaja podzemnih voda; zbog raseljavanja lokalnih stanovnika te utjecaja na mikroklimu šireg područja.
Zaključak kojeg je donijela Vlada RH prezentiran je i kao antirecesijska mjera, čime se samo obmanjuje javnost jer se ne spominje da je gradnja velikih hidroelektrana, kao i njihovo održavanje, izuzetno zahtjevan i skup proces. Isplativost ovisi o količini vode u sustavu i teško je predvidiva, pa HE često posluju s gubicima. U obrazloženju Vladine odluke se nadalje prešućuje kako se teži automatizaciji velikih hidroenergetskih sustava i što manjem broju zaposlenih, a s druge strane bi se to područje moglo ekonomski efikasnije i dugoročno isplativije koristiti za razvoj ekološki prihvatljivih vidova turizma koji su osobito na dobrobit lokalne zajednice.
Za više informacija:
Irma Popović, Zelena akcija, 01/4818-480, 099/3149-625, irma@zelena-akcija.hr
Helena Hećimović, Ekološko društvo Koprivnica, 098/249 720, hello-english-lc@kc.t-com.hr
Darko Grlica, Prirodoslovno društvo Drava, 095/905 8692, jasna.razlog-grlica@vt.t-com.hr
Tibor Mikuška, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, 099/4024282 tibor.kopacki.rit@gmail.com
Jasmin Sadiković, Zeleni Osijek, 031/565-180, jasmin@zeleni-osijek.hr
Goran Šafarek, Udruga Baobab, 098/835-648, udrugabaobab@gmail.com
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn