Na sastanku stalnih predstavnika država članica EU-a (Coreper), održanom 14. ožujka, većina država je podržala prijedlog kontroverzne uredbe koja predviđa široku deregulaciju nove generacije genetski modificiranih organizama (GMO-a).
To dolazi nakon višemjesečnog statusa quo, praćenog intenzivnim lobiranjem biotehnološke industrije i sklonih joj vlada.
Podsjetimo, Europska komisija je još u srpnju 2023. predložila tekst uredbe kojom bi se (de)regulirali proizvodi tzv. novih genomskih tehnika (NGT), laboratorijskih metoda kojima se direktno zadire u genom živih bića, a koje su razvijene nakon 2001. godine kada je postavljen trenutno važeći zakonodavni okvir za GMO-e u EU.
Ukratko, komisija predlaže da se nove GMO-e podijeli u dvije kategorije: NGT1 i NGT2.
GMO-e iz kategorije NGT1 smatralo bi se ekvivalentnim proizvodima konvencionalne poljoprivrede te se na njih ne bi primjenjivale odredbe trenutno važećih zakona o GMO-ima, a koje se odnose na procjenu rizika za zdravlje i okoliš, monitoring nakon stavljanja na tržište, obaveznu sljedivost i označavanje proizvoda duž čitavog opskrbnog lanca, uključujući i krajnje potrošače itd.
Za kategoriju NGT2, nastavila bi vrijediti većina pravila za „stare“ GMO-e, iako se i tu predviđaju određene izmjene u smjeru pojednostavljivanja i ubrzavanja određenih procedura za stavljanje proizvoda na tržište.
Znanstvenu utemeljenost kriterija za određivanje ekvivalencije između NGT1 proizvoda i proizvoda konvencionalne poljoprivrede kritizirao je dio nezavisnih stručnjaka, udruženja malih poljoprivrednika i okolišnih udruga, ali i regulatorna tijela nekih država članica. Osim toga, problematično je i to što tekst uredbe ni na koji način ne adresira problem koegzistencije novih GMO-a i konvencionalne i ekološke poljoprivrede, a posebno se osjetljivim pokazalo pitanje patentiranja proizvoda, prvenstveno onih iz kategorije NGT1.
Naime, s obzirom da bi proizvodi iz te kategorije trebali sadržavati svojstva koja bi teoretski mogla nastati prirodnim mutacijama ili primjenom metoda konvencionalnog oplemenjivanja, postoji opasnost da će biotehnološke kompanije pokušavati proširiti opseg patenata na sve biljke koje sadrže patentirano svojstvo, bez obzira na način na koje je ono nastalo. To bi predstavljalo do sada neviđeno koncentriranje vlasništva i moći u rukama nekolicine multinacionalnih kompanija koje kontroliraju ovu tehnologiju i posjeduju većinu patenata.
Osiguranjem podrške većine država članica za prijedlog uredbe, uklonjena je važna prepreka na putu deregulacije novih GMO-a. No, sada tek predstoje pregovori između država članica, Komisije i Europskog parlamenta (EP) oko konačnog teksta uredbe. Važno je istaknuti da su u verziju teksta, koju je EP usvojio još u travnju 2024., uneseni važni amandmani koji predviđaju obavezno označavanje svih NGT proizvoda, uključujući kategoriju NGT1, kao i zabranu patentiranja ovih proizvoda. S obzirom na to da se praktički radi o dvije politički i ekonomski najškakljivije teme, pod uvjetom da EP jednostavno ne odustane od ovih amandmana, ova bi priča mogla biti daleko od gotove.
Hrvatska je do sada bila među državama članicama koje su se najžešće i najdosljednije protivile deregulaciji novih GMO-a. Stoga, ovim putem pozivamo i hrvatske europarlamentarce_ke da nastave tu politiku, a posebno da brane pozicije EP-a vezane uz obavezno označavanje svih NGT proizvoda za krajnje kupce i zabranu njihovog patentiranja.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn