Proces napuštanja korištenja plina mora biti socijalno pravedan

Zaključak je to okruglog stola “Socijalno pravedno napuštanje plina'' kojeg je Zelena akcija danas održala u Novinarskom domu u Zagrebu.

Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije, naglasila je kako teret tranzicije ne smije biti na leđima građanki i građana, već da promjene moraju biti sustavne, ali na način da omoguće jednakopravnije društvo. “Studija deplinofikacije RH, koju je prošle godine Zelena akcija objavila, pokazala je kako je napuštanje korištenja plina u sektorima toplinarstvo i električne energije moguće do 2035. godine i tehnološki i tržišno. No, nama je ovdje jako važan i socijalni aspekt jer se ne smije dogoditi da ova tranzicija produbi energetsko siromaštvo ili siromaštvo općenito”, poručila je Mileta.

Više o pitanju energetskog siromaštva govorila je Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice koja je naglasila ozbiljnost situacije. Prema izvješću ureda pučke pravobraniteljice iz 2022. godine, radi neplaćanja računa, električna energija je isključena u više od 22.000 kućanstva. “Nemogućnost plaćanja računa jedan je aspekt energetskog siromaštva. Postoje i dalje kućanstva koja uopće nemaju pristup električnoj energiji ili se pak još uvijek griju na biomasu i to samo jednu prostoriju u kući, što izaziva zdravstvene probleme”, naglasla je. 

Kesonja je iznijela i podatke o ranjivim skupinama. Navela je kako postoji veliki nesrazmjer između stope siromaštva opće populacije i građana starijih od 60 godina, posebno onih koji žive sami i da se ta stopa povećava. Također je spomenula kako su u pojedinim županijama naročito pogođena kućanstva samohranih majki, majki s više djece i samaca. “Drago nam je vidjeti da se o temi deplinofikacije nastavlja govoriti iz socijalnog aspekta. Potrebno je spojiti sektor energetike sa sekorima koji se bave siromaštvom i energetskim siromaštvom i uzeti u obzir posebno pogođene skupine kada se donose mjere”.

O temi procesa tranzicije i njenih koristi za građanke i građane govorio je Ivan Zoković, stručnjak za razvoj zajednice i projekata obnovljivih izvora energije. Rekao je kako se nacionalni zakonodavni okvir prošle godine poboljšao, no i dalje postoje određene barijere poput odredbe da energetske zajednice mogu ulagati samo u sunčane elektrane. “Kroz razne oblike zadrugarstva odnosno energetskih zajednica, građani mogu sudjelovati u energetskoj tranziciji, a posebno oni koji iz logističkog ili ekonomskog razloga ne mogu na svoj krov staviti solarne panele”. Kao jedan od pozitivnih primjera, istaknuo je uspješnu kakmpanju grupnog investiranje u solarnu elektranu u Križevcima. “Ova elektrana trenutno generira ekstra prihod koji Grad razmatra investirati u druge mjere pomoći stanovnicima Križevaca”. 

Prethodno navedena Studija deplinofikacije donosi smjernice za izradu nacionalnih i lokalnih strategija i politika. Mileta je naglasila kako resorno ministarstvo i Vlada RH dosad nisu pokazali interes, što dokazuje i njihovo odsustvo s ovakvih događaja koji služe za dijalog. “Umjesto na obnovljive izvore, Vlada je i dalje fokusirana na izgradnju nove plinske infrastrukture i širenje postojeće, poput krčkog LNG terminala”. Rekla je i da EU ide u smjeru smanjenja potražnje za plinom. “Sva će ova infrastruktura završiti kao napuštena imovina, a trošak će vjerojatno snositi država. Stoga, poticaji - naš javni novac - koje država daje za plin, trebaju biti usmjereni u obnovljive izvore energije, a posebno prema marginaliziranim skupinama koje treba aktivno uključiti u tranziciju”, zaključila je.