Priopćenje povodom smanjenja površine Parka prirode Medvednica

Operacija na plućima grada - smanjenje površine Parka prirode Medvednica

Na sjednici Vlade RH održanoj u Zagrebu 10. srpnja 2008. usvojen je Nacrt zakona kojim se smanjuje površina Parka prirode Medvednica! Umjesto da štite prirodne vrijednosti i sprečavaju divlju gradnju, Ministarstvo kulture i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva se zalažu za smanjenje površine Parka sa 22800 ha na 17900 ha.

Ovaj je prijedlog neprihvatljiv, kako sadržajno tako i proceduralno, iz slijedećih razloga:

1. U parku prirode se i sada smije graditi!
   Park prirode je vrlo niska razina zaštite (peta od ukupno šest međunarodno priznatih IUCN kategorija zaštite), pa je u njemu dopušteno čak i građenje, kamenolomi, lov i sječa šume, povrh rekreativnih i turističkih djelatnosti, stoga argumentacija da se u parku ne može graditi jednostavno ne stoji. Svi problemi koje pritom investitori mogu imati proizlaze prvenstveno iz loše riješene administracije i nadležnosti više tijela, odnosno zbog neučinkovitosti birokracije. Primjer da se u Parku može graditi je i širenje skijališta na Sljemenu te gradnja vodovoda do skijališta za proizvodnju umjetnog snijega.
2. Vjerojatno je slijedeće smanjenje zelenih površina i šuma!
   Ukoliko se granica Parka pomakne vjerojatno će se prenamijeniti postojeće zelene površine koje su ostale izvan granica Parka kako je već uobičajeno u Gradu Zagrebu i stalnim izmjenama GUP-a. Time će se podsljemenska zona još više devastirati. Smanjenje šuma i zelenih površina dovodi i do lošije kvalitete zraka u tom području, veće erozije tla i mogućnosti poplava i do trajnog uništavanja krajolika. Ukoliko se već ide na smanjenje Parka prirode Medvednica radi nepovratno devastirane prirode zahtijevamo da se tih 5000 hektara kompenzira na istočnoj strani Medvednice. Kompenzacija u drugim dijelovima Hrvatske neće imati direktan utjecaj na građane Zagreba i okolice.
3. Zaštićena područja treba bolje štiti i njihovu površinu treba povećati!
   Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode u Hrvatskoj je zaštićeno 8.69% površine, od koje je najviše upravo u područjima parkova prirode sa niskim stupnjem zaštite. Postotak zaštićene prirode u RH je još uvijek ispod minimalnih 15% za zemlje članice EU, u kojima se konstantno povećava zaštićeno prirodno područje, što trenutno čini prosječno 20% površine svake zemlje članice EU. Hrvatska je nedavno proglasila Nacionalnu ekološku mrežu, ali osim donesene uredbe ne postoji nikakva zaštita na terenu. Stoga je mijenjanje granica Parka prirode Medvednica i smanjenje zaštićene površine u suprotnosti s europskim trendovima, a može postati i presedan za slične izmjene granica ostalih parkova prirode i drugih zaštićenih područja, što bi moglo imati nesagledive posljedice za prirodu u Hrvatskoj.
4. Nacrt zakona nije bio na javnoj raspravi!
   Tijekom jeseni 2005. godine, na javnu raspravu je upućen Prostorni plan Parka prirode Medvednica, ali sam “Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode” koliko nam je poznato nije bio na javnoj raspravi. Iz crno bijele karte u prilogu zakona u mjerilu 1:25000 ne može se iščitati koje su točno promjene na terenu i jesu li iz granica doista izuzeta samo naselja ili i atraktivne zelene zone koje će se moći naknadno prenamijeniti u prostornim planovima u druge vrste namjene. Osim toga, prema Zakonu o zaštiti okoliša koji je stupio na snagu 02.11.2007. g. ovaj zakon mora ići u proceduru javne rasprave u trajanju od barem 30 dana. Tako je ovom procedurom donošenja zakona prekršen Zakon o zaštiti okoliša¹ .

Nacionalni parkovi i parkovi prirode najveća su prirodna vrijednost Republike Hrvatske, koje je Hrvatski Sabor zaštitio donošenjem odgovarajućih zakona u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Stoga Zelena akcija upućuje apel Vladi RH i Hrvatskom Saboru da povuče ovaj zakon iz procedure.

Kontakt: Jagoda Munić, voditeljica program bioraznolikosti, mobitel 098 1795690

_{1. Članak 140. Tijela javne vlasti obvezna su, u ranoj fazi postupanja kada su sve mogućnosti otvorene, putem javnih obavijesti, oglasa ili drugih odgovarajućih sredstava kao i elektroničkih medija, odnosno na primjeren način, obavijestiti javnost odnosno zainteresiranu javnost o: zaprimljenim zahtjevima nositelja zahvata, operatera i tvrtke; te o nacrtima planova i programa za koje se provodi strateška procjena i o onima za koje se ne provodi strateška procjena; o nacrtima provedbenih propisa i/ili opće-primjenjivih pravno obvezujućih normativnih instrumenata; te o postupcima koji se s tim u svezi provode sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima.
Članak 141.(1) Tijela javne vlasti dužna su osigurati pravovremeno i učinkovito sudjelovanje javnosti u postupku izrade zakona i provedbenih propisa te ostalih opće-primjenjivih pravno obvezujućih pravila iz svoje nadležnosti, koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš, uključujući i postupke izrade njihovih izmjena i dopuna.
(2) Na postupak iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe uredbe iz članka 137. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 143.(3) Minimalni rok koji se može odrediti za sudjelovanje javnosti u smislu članka 141. stavka 1. ovoga Zakona i u smislu članka 142. stavka 1. ovoga Zakona je 30 dana.}