Održana konferencija "Okoliš i zdravlje u Hrvatskoj i EU"

POGLEDAJ GALERIJU Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici partnerske organizacije Health and Environment Alliance (HEAL) paneuropske mreže organizacija koje se bave zdravljem i okolišem, a koji su se u svojim izlaganjima između ostalog bavili i zdravstvenim utjecajem termoelektrana na ugljen.

Konferencija je održana kao završna aktivnost projekta „Utjecaj hrvatskog pristupanja EU na zdravlje i okoliš“ kojeg je Zelena akcija provodila od početka 2011. godine uz financijsku potporu Delegacije Europske unije kroz program IPA INFO 2009. Svrha projekta je bila podići svijest o tome kako stanje okoliša utječe na ljudsko zdravlje i, posebice, kako pristupanje EU i usklađivanje sa zakonodavstvom EU utječe na one okolišne politike koje imaju direktan utjecaj na ljudsko zdravlje. Prioritetna područja na koja smo se usredotočili tijekom provedbe projekta bile su zaštita zraka, zaštita voda, zaštita od buke, sigurnost kemikalija, pesticidi i genetski modificirani organizmi. O ovim su temama, između ostalog, održana 4 okrugla stola, 6 predavanja za javnost, održan je seminar za novinare, a objavljeno je i 6 tematskih letaka te jedna sveobuhvatna brošura o pitanjima zaštite zdravlja i okoliša u kontekstu pristupanja EU. Više informacija o aktivnostima provedenim u sklopu ovog projekta možete pronaći na Internet adresi: http://zelena-akcija.hr/hr/programi/pravo_okolisa/zdravlje_i_okolis

U raspravi su se iskristalizirali slijedeći zaključci vezani uz hrvatsku politiku zaštite zdravlja i okoliša, a iznesena su i određena mišljenja o tome što bi trebalo napraviti da se ona poboljša:

• Jedan od najvećih problema je slabo funkcioniranje nadzornih i inspekcijskih službi, koje su vrlo često materijalno i kadrovski podkapacitirane, nedovoljno educirane, nisu spremne reagirati promptno niti upotrijebiti sve ovlasti koje im stoje na raspolaganju. Potrebno je napraviti korjenite promjene funkcioniranja inspekcijskih službi, primjerice uvođenje nezavisnog civilnog nadzora nad inspekcijskim službama. Također, postoji potreba za dodatnu edukaciju inspektora, ali i sudaca koji sude u slučajevima zagađenja okoliša.
• Omogućiti građanima slabijeg imovinskog stanja lakše dobivanje besplatne pravne pomoći u slučajevima vezanim uz okoliš.
• Zbog zdravstvenih posljedica zagađenja iz termoelektrane na ugljen potrebno je odustati od njihove gradnje u RH.
• Neophodno je izgraditi drugu, adekvatno smještenu i opremljenu, mjernu postaju za praćenje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu, zbog emisija iz rafinerija u Bosanskom Brodu.
• Republika Hrvatska treba inzistirati na potpisanju i provedbi međudržavnih sporazuma koji bi onemogućili prekogranično onečišćenje i utjecaj na zdravlje koji iz njega proizlazi (kao, primjerice, u već navedenom slučaju Slavonskog Broda).
• Potrebno je donijeti Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvorai on bi trebao sadržavati kritične vrijednosti za sumporovodik i benzen jer upravo te tvari najteže pogađaju građane koje žive u blizini rafinerija (Sisak, Slavonski Brod, Rijeka).
• Treba odustati od gradnje postrojenja za termičku obradu otpada, te prekinuti s praksom spaljivanja otpada u cementarama.
• Unaprijediti sustav upravljanja opasnim otpadom, što u prvom redu podrazumijeva odvojeno prikupljanje, a nakon toga i obradu.
• Kako bi se smanjilo zagađenje potrebno je industrijska postrojenja obvezati na primjenu najboljih raspoloživih tehnologija i sirovina.
• Treba iznači mehanizme kojima bi se osiguralo da su eksterni troškovi potpunije reprezentirani u cijeni proizvoda.
• Postoji problem iznimno manjkavog sustava kontrole nad uporabom pesticida. Prije svega, treba provesti sveobuhvatnu kvalitativnu i kvantitativnu studiju potrošnje pesticida, a onda nastaviti s monitoringom. Neophodno je što brže uvođenja standarda Europske unije u postupanju s pesticidima u Hrvatskoj, na što nas obvezuju i smjernice EU koje su već postale dio našeg zakonodavstva. Osim boljih standarda postupanja s pesticidima potrebno je raditi i na tome da se ukupna količina pesticida koji se potroše na hrvatskim poljima smanji. Površine na kojima se prakticira organska poljoprivreda treba značajno povećati. Također, izražena je potreba za dodatnim postrožavanjem samih standarda EU vezanih uz pesticide.
• Treba zabraniti neonikotinoidne pesticide zbog znanstveno utemeljenih sumnji da su uzrok propasti pčelinjih zajednica te definirati nadležnost ministarstava i proceduru kod pojave masovnih pomora pčela, u slučajevima gdje postoji sumnja na trovanje pesticidima.
• Europskoj uniji, potrebno je održati jednako strogo zakonodavstvo o GMO-ima kao i do sada. Uz to, legislativu EU o GMO-ima treba dodatno postrožiti.
• Javnofinancirane znanstvene ustanove trebaju intenzivnije surađivati s građanima na problemima od javnog interesa, a znanstvenici što češće i što hrabrije istupati u javnosti.
• Potrebno je spriječiti da se usklađivanje sa zakonodavstvom EU iskoristi kao izlika za snižavanje postojećih zdravstvenih i ekoloških standarda (kao što je bio slučaj sa zakonodavstvom o buci).
• Treba raditi na tome da se pojedina pozitivna rješenja iz hrvatskog zakonodavstva populariziraju i u drugim zemljama članicama Europske unije. Jedan primjer izrazito naprednog domaćeg okolišnog zakona predstavlja Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.
• Zagađivače je potrebno penalizirati i kao pravne i kao fizičke osobe.
• Svi prisutni izrazili su svoju spremnost boriti se za dugoročni interes građana, nasuprot kratkoročnom interesu za ekstra-profitom.