Danas (1.12.2011) u 12 h su aktivisti Zelene akcije prosvjednom akcijom ispred Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija povodom globalnih klimatskih pregovora koji su trenutno u tijeku zahtijevali temeljitu promjenu hrvatske klimatske politike kako bi Republika Hrvatska konačno počela davati svoj doprinos u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
U Durbanu (Južna Afrika) se od 28. studenog do 9. prosinca odvijaju globalni klimatski pregovori tj. UN Konferencija o klimatskim promjenama. Vlade svijeta će se pokušati još jednom dogovoriti o smanjenju emisija stakleničkih plinova kako bi se prosječni porast globalne temperature ograničio na 2 °C i mjerama za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Poseban fokus konferencije će biti na mjere koje zemljama u razvoju mogu osigurati pristup tehnologijama potrebnim da zadovolje svoje energetske potrebe bez ispuštanja emisija stakleničkih plinova te da se prilagode klimatskim promjenama. Uz predstavnike svjetskih vlada na klimatskim pregovorima sudjeluju i predstavnici civilnog društva među kojima je i potpredsjednik Zelene akcije - Luka Tomac.
Iako je Hrvatska u globalnim razmjerima relativno mala država, već cijelo desetljeće ima negativni imidž u svjetskoj okolišnoj javnosti zbog svojih klimatskih stajališta. Prvo je Hrvatska izbjegavala ratifikaciju Kyoto protokola i bila je jedna od zadnjih zemalja potpisnica koja ga je ratificirala. Nakon ratifikacije se Hrvatska na svim klimatskim pregovorima pokušavala izboriti za olakšice koje bi joj omogućile povećanje umjesto smanjenja emisija stakleničkih plinova unutar razdoblja Kyoto protokola . Zbog takvog stajališta su hrvatsku službenu klimatsku politiku osim Zelene akcije kritizirale i svjetske okolišne udruge što je kulminiralo krajem 2009. godine kada je Hrvatska na klimatskim pregovorima u Kopenhagenu dobila anti-nagradu svjetskog civilnog društva "Fossil of the Day". Vlada RH je nedavno odustala od svojih zahtjeva te povukla žalbu pri Tajništvu UN Okvirne konvencije za promjenu klime. Vlada RH sada službeno podupire stajališta EU o smanjenju emisija za 20 % do 2020. godine no to ostaje samo deklaratorno jer u isto vrijeme potiče izgradnju termoelektrana na ugljen poput one u Plominu koja nas gura u klimatski, financijski i energetski zatvor.
Naime novi dokument Europske komisije “Roadmap for moving to a competitive low carbon economy in 2050”, predviđa smanjenje emisija CO2 za 80 – 95% u sektoru proizvodnje električne energije do 2050. godine. Shodno tome, u 2050. godini bi udio ukupnih emisija za Hrvatsku samo iz Termoelektrane Plomin C bio između 40% do preko 100% više od dozvoljenih emisija. Ukoliko Hrvatska izgradi termoelektranu na ugljen morati ćemo plaćati ili penale zbog neispunjenih ciljeva za smanjenje emisija ili ćemo morati ranije zatvoriti termoelektranu što bi projekt učinilo neisplativim. U isto vrijeme Hrvatska gradnjom termoelektrana na ugljen umjesto poticanjem energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije postaje dodatno ovisna o uvoznom energentu tj. ugljenu čije cijene na svjetskom tržištu neprestano rastu.
Kontakt:
Bernard Ivčić, potpredsjednik Zelene akcije, 098 1993152
Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije, 098 719253
Dokumenti
Novim termoelektranama na ugljen Hrvatska je dio problema, a ne rješenja za klimatske promjene. (1.12.2011.)
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn
