Nova Strategija za željeznicu mora ići na popravni!

Ovaj dokument, koji je na javnom savjetovanju do 16. rujna, običan je popis želja, nedovoljno ambiciozan i manjkav, bez ikakve ideje o konkretnim troškovima njihove realizacije. U Nacrtu Strategije planira se da će za 10 godina vlakovi i dalje znatno kasniti na svoja odredišta. Doduše, 20 posto manje nego danas, ali to je još uvijek previše da bi željeznica privukla mnogo više korisnika. Za financiranje modernizacije i održavanje željezničke infrastrukture, predviđa se i model javno–privatnog partnerstva. To bi moglo dovesti do koncesioniranja pojedinih dionica željezničkih pruga i brojnih problema poput poskupljenja usluga, kao i dugoročnih problema s održavanjem infrastrukture i sigurnosti. Dodatno, ne postoje mjere koje bi pomogle smanjiti broj ozlijeđenih i smrtno stradalih u željezničkom prometu, što je itekako potrebno, osobito u svjetlu nedavne tragedije u blizini Novske.

Uz sve to, nema jasno iskazanog cilja daljnje elektrifikacije željezničkih pruga, nema projekcija o broju putničkih i teretnih linija na pojedinim relacijama, izbjegava se korištenje mjerljivih indikatora, itd. Međunarodni promet je u Strategiji potpuno zanemaren. Samo se spominje da će biti „oživljen“, što ne znači ništa.

Željeznički promet je u prošlosti bio jedan od stupova i putničkog i teretnog prometa, ali desetljeća lošeg upravljanja gotovo su potpuno upropastila ovaj sektor. Nekoliko pompozno najavljivanih strateških dokumenata, koji su trebali unaprijediti željeznicu u Hrvatskoj, ostali su neispunjeni, dok se stanje sve više pogoršava, a željezničke linije se ukidaju s gotovo svakim novim voznim redom.

Postojećim željezničkim tvrtkama je nužna bolja koordinacija, tj. ponovna uspostava HŽ Holdinga s ciljem efikasnijeg korištenja postojećih resursa. Potrebna su znatno veća javna ulaganja u željezničku infrastrukturu, ali i stručni kadrovi koji znaju iskoristiti dostupna sredstva u europskim fondovima te ubrzati realizaciju projekata. Neprihvatljivo je da trenutno samo faza priprema za radove traje čak 8 do 9 godina, jer u tom slučaju do 2032. zapravo neće biti ostvaren niti jedan infrastrukturni projekt koji u ovom trenutku nije već započeo s pripremom.

Kvalitetan razvoj željezničkog prometa, kao alternative štetnijem cestovnom i zračnom prometu, ima ključnu ulogu u smanjenju utjecaja prometa na okoliš i klimu. Zbog toga je nužno ovu strategiju poslati na popravni, kako ne bismo propustili još jednu priliku za unaprjeđenje željeznice i dekarbonizaciju prometa.