Ministre, gdje je okolišna studija za širenje LNG terminala?

“Ukoliko je nova studija u izradi ili negdje stoji u ladici, mi to ne znamo jer i Ministarstvo i LNG Hrvatska odbijaju dati bilo kakve informacije. A procjena utjecaja ovakvog zahvata na okoliš itekako je u javnom interesu”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcija.

Proširenje kapaciteta plutajućeg LNG terminala za sto posto i gradnja novog plinovoda Zlobin-Bosiljevo nije predviđena postojećom studijom utjecaja na okoliš koja je za ovaj terminal izrađena 2017. godine. “Prema važećoj Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, za rekonstrukciju postojećeg postrojenja, koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, potrebna je minimalno ocjena o potrebi procjene utjecaja”, pojasnila je Mileta. 

Prema istoj Uredbi, studija utjecaja na okoliš je za gradnju magistralnog plinovoda također obavezna. Energetska kriza nije izgovor za preskakanje procedura i netransparentnost. Za potrebe krčkog terminala ove je godine već uveden pretovar LNG-a s broda u kamione bez savjetovanja s javnošću, a pogotovo lokalnom. Ova nestandardna usluga, kako i sama tvrtka LNG Hrvatska kaže, ne postoji drugdje u svijetu, a planirano je da mjesečno 40 kamiona prevozi LNG. “Uz to, sada žele poduplati kapacitet terminala, što znači da će u Omišalj dolaziti i duplo više LNG brodova. Nemoguće je da to nema nikakav utjecaj na okoliš i klimu, a posljedično i ljude”, rekla je Mileta.

Zelena akcija zato traži izradu nove studije koja će biti predmet javnog savjetovanja i neće, kao obično, služiti samo za opravdanje projekta. “Nadamo se pozitivnom odgovoru Ministarstva, a ispitujemo i moguće pravne korake”, istaknula je Mileta.

Trenutna kriza nije ni izgovor za promašenu nacionalnu energetsku strategiju koju vodi interes za zaradom, a ne interes ljudi i planeta. Proširenje terminala neće koristiti stanovnicima Hrvatske ovu pa vjerojatno ni iduću zimu, a glavna je namjena prijevoz plina u susjedne zemlje. Prava kratkoročna i dugoročna rješenja leže u masovnoj energetskoj obnovi tj. mjerama energetske učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. “Ali, kozmetičko ulaganje u solarne panele nije dovoljno. Trebamo sustavne promjene”, poručila je Mileta.

Plinski biznis itekako koristi trenutnu krizu i rat u Ukrajini za dodatnu zaradu i produljenje ‘životnog vijeka’ plina. Daljnje vađenje i korištenje plina dugoročno će dovesti do nepovratnih klimatskih promjena. “Pitamo se zašto Ministarstvo i Vlada nemaju nikakvu viziju bliske budućnosti bez fosilnih goriva. U tranziciji će sigurno biti gubitnika, onih koji kasne, i pobjednika, koji su na vrijeme prepoznali potencijal. No, čini nam se da je Hrvatska na putu gubitnika”, zaključila je Mileta.