Međunarodni dan prigovarača savjesti: za budućnost bez roka

POGLEDAJ GALERIJU Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1

Poručili su: “Prigovor savjesti na nošenje oružja Ustavom zajamčeno pravo svima koji se zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora tome protive. Podsjećamo Ministarstvo obrane da je, uz uvođenje obaveznog vojnog roka, dužno svima omogućiti ulaganje prigovora savjesti te im pravovremeno potvrdno odgovoriti”.

Tražimo od Ministarstva obrane, Predsjednika RH i Vlade RH da ne nameću obavezno služenje vojnog roka pod ovakvim uvjetima, već sredstva ulože u civilnu zaštitu, zdravstvo, obrazovanje, socijalne usluge i kreiranje novih radnih mjesta. Tražimo da sve one, koji ulože prigovor savjesti na nošenje oružja sukladno Ustavu i zakonu, pravovremeno informiraju te jasno i bez odgode uvaže prigovor savjesti. Zahtijevamo da se ne uvode diskriminatorne prakse prema mladima koji ulože prigovor savjesti i odaberu civilnu službu. Ujedno pozivamo Vladu RH i opoziciju da se jasno usprotive preusmjeravanju financija iz kohezijskih fondova, izgradnje vrtića i škola, kao i socijalnih usluga na proizvodnju oružja, naoružanja i vojnu službu.

Najave iz medija o nejednakim potporama i uvjetima za vojnu i civilnu službu i najave prednosti u zapošljavanju osobama koje služe vojni rok, osim što su za naše mlade diskriminatorne po više osnova, produbljuju nejednakosti, a istovremeno ne nude kvalitetan odgovor na svakodnevne sigurnosne izazove. Predloženi modeli nagrađivanja vojne i penaliziranja civilne službe, pogotovo kroz ekonomske mehanizme, stavljaju siromašne mlade u višestruko nepovoljan položaj i to samo zato jer imaju određena moralna ili vjerska uvjerenja.

Naoružanje i militarizacija nažalost počinju zahvaćati sve sfere našeg političkog, gospodarskog, društvenog i medijskog života, pa tako i Europska unija mijenja svoja pravila kako bi osigurala sredstva za naoružanje. Kroz planove ReArm Europe i Readiness 2030, Europska komisija planira povećati ulaganja i osam milijardi eura uložiti u proizvodnju oružja, naoružanje i  vojsku. Već sada NATO od svake države članice traži da proračun za obranu bude  2 posto posto bruto domaćeg proizvoda. Komisija traži i mogućnost privremenog odstupanja od fiskalnih pravila u svrhu obrambenih izdataka i to žurnim procedurama. Republika Hrvatska, prema riječima premijera, planira izdvojiti 2,5 posto BDP-a što je i više od NATO prosjeka, a za to se planira zadužiti.

Nasilje, kojem smo kao društvo izloženi, sve nas zabrinjava, no uvjereni smo da naoružanje, ulaganje u vojske i militarizacija društva nisu put prema miru kojeg svi želimo. Put prema miru je ulaganje u pregovore, diplomacija, transformiranje sukoba, zaštita ljudskih prava, povezane i otporne zajednice. Na svom iskustvu vidjeli smo koliko je rat razoran za pojedince i za društvo, koliko je žrtava i generacija potrebno za oporavak.

U svijetu rastućih nejednakosti i životnih nesigurnosti, sigurnost nam neće dati vojska i oružje. Svakodnevnu sigurnost građanima daju ekonomski i materijalni uvjeti života, pristup obrazovanju, zdravstvu i socijalnim uslugama, zaštita ljudskih prava i izgradnja povezanih zajednica.

Suočeni sa sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena, sigurnost nam daju hrabre politike koje smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima, koja su nerijetko razlog za sukobe i rastuću militarizaciju, kao i mjere prilagodbe poput ulaganja u civilnu zaštitu,  zaštitu od poplava i požara itd. Osim izravnog povećanja vojnih emisija, sve veća vojna potrošnja predstavlja opasnost od preusmjeravanja financiranja klimatskih mjera u one vojne. Istraživanja pokazuju da povećanje vojne potrošnje istiskuje zelena ulaganja i inovacije, ometajući zelenu tranziciju. 

Solidarno sa svim protivnicima i protivnicama rata i militarizacije!