U listopadu sam sudjelovala na treningu “Ekologija društvenih pokreta” koji se održavao u Španjolskoj, u edukacijskom centru Ulex. Centar se nalazi u malom planinskom selu okruženom zadivljujućom prirodom i idealno je mjesto za učenje i promišljanje o utjecaju ljudskog društva, i kapitalističkog sustava u kojem živimo, na okoliš.
Piše: Sara Matić, članica Aktivističke grupe Zelene akcije
Na treningu su sudjelovale osobe iz različitih europskih zemalja, koje su također predstavljale različite pokrete, te je to bila prilika bolje se upoznati i povezati ne samo s onima iz srodnih organizacija, već i bolje razumjeti koje su sve skupine i na koji način pogođene nepravdama na sustavnoj razini.
Jedan od prvih zadataka bio je napraviti vremensku traku pokreta kojima pripadamo i tada je postalo jasno da je pokret za klimatsku pravdu, s kojim se i sama identificiram, najzastupljeniji, vjerojatno ne samo na ovom treningu, već i po brojnosti u većini europskih zemalja. Kroz analizu povijesnih društvenih pokreta i njihovog razvoja kroz vrijeme uočava se postojanje određenih prekretnica, perioda jačanja ili slabljenja pokreta, a sve zajedno predstavlja vrlo složen sustav koji uključuje velik broj internih i vanjskih faktora, što nas dovodi do teorije društvenih promjena.
Shvaćamo da jačanje pokreta, u kombinaciji s prilikama koje se otvaraju kada sustav ne može zadovoljiti svoju funkciju, otvara priliku za društvene promjene. Klimatska kriza svakako pokazuje da sustav ovisan o kapitalu nije sposoban spriječiti pogoršanje klimatskih uvjeta i katastrofalne posljedice, no pitanje je može li do promjene sustava doći prije nego što bude prekasno.
Jedino kako možemo utjecati na stvaranje prilike za promjenu je da gradimo snažan i kohezivan pokret s jasnom vizijom i strategijom. Pitanje koje se postavljalo bilo je da li se boriti unutar sustava ili stvarati alternativu trenutnom sustavu. Istina je da svaki pristup ima svojih prednosti i mana te da svaki pristup može imati koristi od onog drugog.
Mapiranjem pokreta za klimatsku pravdu u Hrvatskoj (i globalno), odnosno organizacija unutar njega, te analizom kako sve možemo poboljšati međusobnu suradnju, dolazimo do mogućih konkretnih koraka u planiranju zajedničke strategije. No bitno je razumjeti da se prilike neprestano mijenjaju i strategija se mora prilagođavati. Za uspjeh je ponekad potrebno i riskirati, a iz svakog neuspjeha se može puno naučiti.
Ono što ću sigurno pamtiti s ovog treninga je citat Johna C. Maxwella koji to dobro sumira “..fail often, fail forward”. I planine.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn