Izvještaj s predavanja i okruglog stola o pridruživanju EU i sustavu upravljanja vodama u RH

Okvirna direktiva o vodama vrlo otvoreno zahtjeva zaustavljanje daljnjeg pogoršanja stanja vodotokova, te postizanje dobrog stanja (ekološkog, morfološkog i kemijskog) voda, kako bi se osiguralo dugotrajno korištenje vode u Europi.

Od Hrvatske se očekuju velike promjene, jer je postojeći sustav vrlo zastario i uzima u obzir samo ekonomsku komponentu prilikom donošenja odluka oko upravljanja vodotokovima, što je dovelo do iscrpljivanja tog resursa i nepovratne štete. Istina je da je cijela Europa imala isti proces razvoja, ali je ona prije nekoliko desetaka godina uvidjela manjkavost takvog „iskorištavačkog“ sustava, te ga polako mijenja i preusmjerava u više ekološki i socijalno orjentiran.

Novost koju EU uvodi je pravo na sudjelovanje javnosti u odlučivanju oko upravljanja vodama, što daje velik značaj stanovništvu/korisnicima. Kako pravovremeno i pravovaljano provesti proces sudjelovanja javnosti je zahtjevan problem, s kojim se suočavaju sve zemlje, a rješenja su individualna.

O svemu ovome moglo se više saznati na predavanju i okruglom stolu koji su održani 22. i 23. ožujka u Zelenoj akciji.

Predavanje je održano u ponedjeljak, 22. ožujka u 18:30 sati. Predavaćica je bila Irma Popović, voditeljica Programa zaštite voda u Zelenoj akciji.

Predavanje se bavilo prvenstveno pitanjima EU Okvirne direktive o vodama i perspektivama njene primjene u Hrvatskoj. Predavačica je upoznala publiku s osobitostima direktive i zahtjevima koje postavlja pred države članica. Osim toga, predavačica je ukazala na diskrepanciju između načina na koji se sada upravlja vodama u Hrvatskoj i standarda koje promovira direktiva. Naglašena je važnost učenja na tuđim greškama i napuštanja zastarjelih metoda upravljanja vodotokovima od kojih se u većini zemalja EU odustaje zbog nepovratnih šteta koje su zbog njih pretrpjeli vodni resursi. U publici je bilo više sudionika profesionalno povezanih s vodama i vodnim gospodarstvom, kao i aktivista koji se više godina bave zaštitom voda. Većina njih je izrazilo nezadovoljstvo sadašnjim stanjem u upravljanju vodama, a posebice radom javnog poduzeća Hrvatske vode.

Okrugli stol je održan u utorak, 23. ožujka u 11:00 sati. Izlagači na okruglom stolu bili su:

• Ružica Drmić, Uprava za politiku voda i međunarodne projekte MRRŠVG
• Irma Popović, Zelena akcija
• Davor Percan, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj
• Danko Biondić, Hrvatske vode

Irma Popović Dujmović se u svom izlaganju usredotočila na EU okvirnu direktivu o vodama. Naglasila je da direktiva predstavlja prekretnicu jer su neke pogreške iz prošlosti (gledanje na upravljanje vodama samo u ekonomskim kategorijama i potpuno zanemarivanje ekološkog značaja vodotokova) prepoznate. Ustvrdila da je direktiva za sada djelomično prenesena u Hrvatsko zakonodavstvo te je utvrdila nedostatak političke volje da se prekine s degradacijom kvalitete voda (za što je primjer sprud Jelkuš, na Dravi). Gđa Popović Dujmović je istakla da i mnoge druge države imaju problema s ispunjavanjem zahtjeva Okvirne direktive, ali isto tako i da nema razloga da Hrvatska u tom pogledu ne bude jedna od uspješnijih država. Davor Percan je naglasio multidisciplinarni karakter cijele teme upravljanja vodama, koja uključuje ekonomske i ekološke aspekte, pitanja prava na pristup informacijama, pristup pravdi, itd... G. Percan je također govorio o fazama i prijelomnim točkama u primjeni direktive (određivanje slivnih područja, utvđivanje tijela zaduženih za implementaciju direktive, itd.) Spomenuo je i da prema okvirnoj direktivi države članice moraju odrediti ekonomsku cijenu vode kako bi se osigurala njena racionalna potrošnja. Ružica Drmić iz Ministarstva  ruralnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva priznala je da je primjena direktive natjerala nju i njene kolege da o svome poslu misle na posve drugačiji način. Prezentacija gđe. Drmić dala je pregled načina na koji je okvirna direktiva o vodama prenesena u Hrvatsko zakonodavstvo. Spomenut je i veći broj pravnih akta koje će Hrvatska trebati usvojiti u skorijem periodu kako bi se bolje uskladila s acquis-om. Također su spomenuti neki elementi koje zahtjeva direktiva, a koji se već primjenjuju u praksi. Mogli smo tako čuti da se nadzor kemijskog stanja voda već provodi, kao i to da je sustav praćenja ekološkog stanja voda trenutačno u izgradnji. G. Danko Biondić iz javnog poduzeća Hrvatske vode u svom se izlaganju bavio uglavnom aktivnostima Hrvatskih voda u primjeni novog Zakona o vodama (usklađenog s okvirnom direktivom). Predstavio je internu strukturu Hrvatskih voda i nabrojao odjele koji su odgovorni za implementaciju Zakona. Također je predstavio EU projekte u kojima su Hrvatske vode već sudjelovale (i koji su pomogli njihovim zaposlenicima u stjecanju znanja potrebnih za upravljanje slivnim područjima). G. Biondić je priznao da su u prošlosti činjene određene greške poput nepotrebnih regulacija ili eksploatacije šljunka (što je sada zakonom zabranjeno).

Diskusija je nakon izlaganja uvodnih izlagača trajala približno sat vremena. Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode izrazio je mišljenje da je novi Zakon o vodma doista je bolji nego bilo koji zakon prije njega, ali isto tako i da još uvijek nije u potpunosti usklađen s okvirnom direktivom o vodama te, posebice, direktivom o staništima. G. Mikuška je iznio niz prigovora na pojedine detalje zakona. Također je ustvrdio da je eksploatacija šljunka još uvijek pod određenim okolnostima moguća te je izrazio bojazan da ona neće biti ograničena samo na slučajeve koje predviđa zakon (šljunak koji ostane nakon radova na regulaciji rijeke ili izgradnji objekata za zaštitu od poplava). G. Mikuška je napomenuo kako ima informaciju od lokalnih ljudi uključenih u posao s eksploatacijom šljunka da je sudbina spruda Jelkuš već odlučena (sprud će biti uklonjen, a šljunak prodan). Gđa Pintarić je pak naglasila da će eksploatacija šljunka doista biti ograničena na iznimne slučajeve, strogo u skladu sa zakonom. Svi izlagači su se međutim složili da novi zakon – unatoč tome što još uvijek nije u potpunosti usklađen s direktivama o pticama i staništima – predstavlja vrlo značajan korak naprijed. Iz publike su se javila i pitanja o mogućnosti privatizacije vodnih resursa. Gđa. Drmić je rekla da je zakon po tom pitanju vrlo jasan. Vodni resursi ne mogu biti privatizirani, već samo dati u koncesiju. G. Percan je naglasio da niti Okvirna direktiva o vodama niti bilo koji drugi akt EU ne traži od država članica da privatiziraju svoje vodne resurse ili sustave za distribucije vode. Odluka o tome leži u potpunosti na zemljama članicama

Video snimke s predavanja i okruglog stola možete pogledati klikom na karticu "VIDEO" (gore).