Izvještaj s predavanja i okruglog stola o pridruživanju EU i promjenama u sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj

Predavač na predavanju održanom 16.6.2010. godine bio je Marijan Galović, voditelj Programa gospodarenja otpadom u Zelenoj akciji.

U uvodnom dijelu predavanje se bavilo prvenstveno uzrocima dramatičnog porasta količina otpada do kojeg dolazi s pojavom potrošačkog društva, te razlikama u količini proizvedenog otpada između stanovnika bogatih i siromašnih zemalja. Nakon toga, predavač je izložio glavne probleme politike upravljanja otpadom u Hrvatskoj. Spomenut je još uvijek aktualan problem ilegalnih (divljih) odlagališta, a posebna je pažnja posvećena problemu niskog postotka odvojeno prikupljenog otpada te raskoraku između postotaka odvojeno prikupljenog otpada predviđenih relevantnim nacionalnim dokumentima (Nacionalni plan gospodarenja otpadom i Nacionalna strategija) i onih koje predviđaju EU direktive (posebice Okvirna direktiva o otpadu, koja utvrđuje i obvezujuće ciljeve za postotak odvojeno prikupljenog otpada). Naglašeno je da su neke zemlje već dostigle ili čak prestigle ciljeve postavljene direktivom, kao i to da su u tome uspjele i neke hrvatske općine. Još jedan koncept kome je na predavanju pridana naročita pažnja je tzv. hijerarhija upravljanja otpadom. Ovo znači da najviše pažnje treba pridati sprječavanju nastanka otpada, zatim ponovnoj uporabi, zatim reciklaži, a tek na kraju odlaganju. Ovaj pristup prihvaća i Okvirna direktiva o otpadu koja od zemalja članica zahtjeva donošenje planova koji bi trebali osigurati količine novoproizvedenog otpada više ne premašuju one iz 2010. Diskusija nakon predavanja trajala je otprilike 20 minuta, a pitanja iz publike odnosila su se uglavnom na konkretna rješenja za podizanje udjela odvojeno prikupljenog otpada na lokalnoj razini. Raspravi je prisustvovala i jedna članica vijeća gradskih četvrti čija su stajališta bila vrlo bliska stajalištima predavača.

***

Izlagači na okruglom stolu održanom 1.7.2010. bili su (redom kojim su govorili):

• Marijan Galović, voditelj Programa gospodarenja otpadom u Zelenoj akciji
• Saša Avirović, Komunalno poduzeće Čakom iz Čakovca
• Željko Stošić, Načelnik sektora za otpad Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
• Davor Percan - Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj

Prvi govornik bio je g. Davor Percan koji je dao kratak uvod u temu gospodarenja otpadom na razini Europske unije (količine otpada po glavi stanovnika u EU, postupci koji se koriste u gospodarenju otpadom, udjeli odovojeno prikupljenog otpada u raznim zemljama članicama) te pregled legislative EU o otpadu, s posebnim naglaskom na Okvirnu direktivu o otpadu. Također je dan i kratak pregled glavnih poteškoća s kojima se na području gospodarenja otpadom suočava Hrvatska te standarda koje će trebati zadovoljiti kako bi se uskladili sa zahtjevima EU legislative. Željko Stošić je dao pregled trenutnog stanja sustava upravljanja otpadom u Hrvatskoj te stanja usklađenosti s EU legislativom na tom području. Istaknuo je da prosječni građanin Hrvatske generira otprilike jedaku količinu otpada kao i prosječni građanin EU. Hrvatska odlaže otprilike 98% svog otpada, nerazvrstvanog, na odlagališta, što je mnogo lošije od prosjeka EU. Situacija je, međutim, vrlo slična u gotovo svim "tranzicijskim" članicama Europske unije. Hrvatsko zakonodavstvo još uvijek nije usklađeno s okvirnom direktivom o otpadu. Jedan od razloga tome je i to što se čeka na izmjene Direktive, do čega bi moglo doći uskoro. Pregovaračko poglavlje 27 još nije zatvoreno i Hrvatska je zatražila prijelazni period za primjenu direktive o odlagalištima. U međuvremenu su učinjeni značajni pomaci u pogledu gospodarenja nekim posebnim vrstama otpada (ambalažni otpad, gume, vozila). Akti vezani uz postupanje s građevnim trebali su biti donijeti ranije. Odgovornost za postupanje s komunalnim otpadom leži na lokalnim vlastima. U Hrvatskoj trenutno postoji 299 odlagališta i trenutno se vode pregovari s Europskom unijom o tome kada bi ona trebala biti zatvorena. Ukoliko ih Hrvatska zatvori bez da prije toga pronađe alternativu naći ćemo se u situaciji u kojoj se sada nalazi Napulj. Saša Avirović iz komunalnog poduzeča Čakom iz Čakovca izrazio je mišljenje da se zakoni vezani uz otpad donose prebrzo i često bez uvažavanja lokalnih prilika. Također, postoje problemi s njihovom provedbom. Komunalni inspektori i inspektori zaštite okoliša nemaju dovoljne ovlasti i premalo ih je. Vlasti ne razumiju, a često i ne pokazuju dovoljan interes za pitanja gospodarenja otpadom. Većina općina u Hrvatskoj su male i siromašne pa lokalne vlasti najčešće nemaju kapacitete koji bi im omogućili da otpadom upravljaju u skladu sa zakonom. Komunalnim otpadom bi se trebalo upravljati na razini županija, a ne na razini općina. Državne institucije također ne kontroliraju na pravi način kompanije koje se bave prikupljanjem i zbrinjavanjem otpada te postoje sumnje da neke od njih otpad zbrinjavaju na neprikladan ili čak ilegalan način. G. Avirović je iznio niz primjedbi na određene detalje vezane uz pravnu regulaciju opasnog otpada, ambalažnog otpada, elektronskog otpada, itd. G. Avirović je također predstavio sustav gospodarenja otpadom u gradu Čakovcu, kojeg je uspostavila i provodi ga njegova kompanija. Grad Čakovec je uveo kante za odvojeno prikupljanje otpada u svako kućanstvo i počeo je naplaćivati odvoženje otpada prema količini proizvedenog otpada. Ova mjera pokazala se uspješnom i Grad Čakovec već sada reciklira 60% svog komunalnog otpada, što znači da je već sada dostigao ciljeve Europske unije. G. Avirović je istakao da će svaki pokušaj uvođenja promjena u ustaljenu praksu prikupljanja otpada u početku izazvati nezadovoljstvo kod lokalnog stanovništa, a koštat će i novca. Ovi troškovi će se, međutim, na dulji rok isplatiti. U Čakovcu su se već isplatili jer je količina otpada koji se odlaže na odlagalište pala dramatično. Zadnji izlagač je bio voditelj Programa gospodarenja otpadom Zelene akcije Marijan Galović. On se usredotočio na raskorak između ciljeva za odvojeno prikupljanje otpada koje postavlja EU zakonodavstvo i onih utvrđenih nacionalnim strateškim dokumentima koji se odnose na područje upravljanja otpadom. Spomenuto je i da se hrvatski Zakon o otpadu u posljednje tri godine mijenjao već dva puta, a da još uvijek nije usklađen s direktivama Europske unije. Pored problema vezanih uz usklađivanje s legislativom EU, postoje još veći problemi u praksi. Vrlo malo je učinjeno na osiguranju infrastrukture koja bi građanima omogućila odvojeno odlaganje otpada. U većini hrvatskih gradova takva infrastruktura ili ne postoji ili je potpuno neprikladna. Postoje, međutim, i određeni pomaci na bolje, naročito kada je riječ o posebnim vrstama otpada (ambalažnom otpadu, na primjer). Nažalost, treba priznati da ni u većini tranzicijskih zemalja koje jesu članice EU situacija nije znatno bolja (ili je čak i gora). Bugarska i Rumunjska recikliraju 0% svog otpada, situacija u Češkoj nije mnogo bolja, a situacija u Sloveniji nije mnogo bolja od one u Hrvatskoj.

Diskusija je trajala otprilike pola sata. Veliki dio pitanja iz publike bio je upućen predstavniku Ministarstva Zaštite okoliša Željku Stošiću. Načelnik općine Draganić koji je prisustvovao okruglom stolu zahtijevao je zatvaranje spalionice infektivnog otpada koja se nalazi u tom mjestu. Tomislav Lerotić iz udruge Sunce iz Splita upitao je što njegova udruga može napraviti kako bi natjerala Grad Split da počne provoditi lokalni plan upravljanja otpadom. Ovo je pitanje potaklo žustru raspravu o raspodjeli ovlasti u upravljanju otpadom između lokalnih vlasti i države. Osim toga, razvila se i vrlo zanimljiva rasprava o smislenosti provedbe edukativnih kampanja u situaciji gdje ne postoji infrastruktura za odvojeno prikupljanje otpada. Marijan Galović je izrazio svoje čvrsto uvjerenje da su kampanje koje imaju za cilj podučiti građane kako da odvajaju otpad beskorisne sve dok ne postoji mjesto na kojem bi taj otpad mogli odvojeno i odložiti.

Video snimke s predavanja i okruglog stola možete pogledati klikom na karticu "VIDEO" (gore).