U sklopu kampanje “Klimatski otporne zajednice”, razgovarali smo s predstavnicima pojedinih sektora u Hrvatskoj koji su najugroženiji klimatskim promjenama. U nastavku pročitajte kratki intervju s Juricom Ušljem, Zapovjednikom Vatrogasne postrojbe DVD Sali (Dugi otok).
Primjećujete li utjecaj klimatskih promjena na požare te na koji način? Što smatrate da su najčešći uzroci i posljedice požara?
Na području Općine Sali, koja obuhvaća preko 130 km2 te se geografski odnosno meteorološki nalazi na području sjevernog i srednjeg Jadrana, primijećene su promjene.
Unazad desetak godina, primjećuje se veće izbivanje padalina te sve značajnija sušna razdoblja. Porast temperature nije primijećen jer su ljeta uvik bila vruća, a zime blage, ali značajan nedostatak redovnih padalina je izrazito opasan. Ustaljeno je pravilo bilo u povijesti da se ljeti događaju kratki neverini koji protutnjaju s grmljavinom te donesu nešto kiše, ali zadnjih godina izbivaju i takve pojave, a kada se i dese, uglavnom iza njih ostaju požari uzrokovani udarima munja. Tako da osim ljudskog faktora, najčešći uzrok požara su atmosferska pražnjenja. Količine kiše su uneravnotežene. Na mikro lokaciji od par stotina metara padne po 30 l kiše, a okolo ništa. Izostaju ciklone koje donose velike padaline u nekoliko dana, a sunce i vjetar jako brzo isušuju i onu vlagu koja ostaje iza takve kiše te ima jako mali utjecaj na rast vegetacije. Tako da imamo jako duge sušne periode.
Koje su potrebe vatrogasaca u pogledu prilagodbe na klimatske promjene i borbe protiv požara? Općenito, ali i konkretno na Dugom otoku i okolici?
Potrebno je pripremati se na ekstreme, od velikih suša do velikih poplava. Vatrogasci su relativno dobro opremljeni te nije toliko problem u opremi jer se vatrogasci snalaze na razne načine. Tamo gdje nema vatrogasnih domova, prvo treba izgraditi garaže i spremišta, a oprema će doći prije ili kasnije ili je već tu.
Nešto za kraj ako želite dodati.
Veći je problem zadnjih godina zbog iseljavanja, radi čega nas je sve manje. Također, vrlo male plaće sezonskih vatrogasaca unazad 10 godina, kada je trebalo početi povećanje plaća kako bi ih se zadržalo u tom sektoru da ne odu u turistički sektor gdje su plaće daloko veće. Unazad pet godina povećana su minimalna davanja, što je zakašnjela reakcija jer i dalje kaskamo za turističkim sektorom gdje se životi ne izlažu opasnosti.
Dobrovoljno vatrogastvo, kako i samo ime govori, je dobrovoljno i sve slabije tokom turističke sezone kada svi rade i po dva posla kako bi prehranili obitelji. Dobrovoljni vatrogasci svoje slobodno vrijeme, koje bi dobrovoljno dali za biti na vatrogasnoj intervenciji, kada za to dobiju poziv od zapovjednika, rađe će utrošiti na dodatno privređivanje te tako spasiti svoju obitelj. Potrebno je sustavno poraditi na stimulaciji te naći odgovarajući model na razini lokalne jedinice, općine ili grada. Potrebno je pronaći način kako imati dovoljan broj vatrogasaca u svakom trenutku te ne štediti na njihovim potrebama jer je to jedina snaga koja je 24 sata spremna odgovoriti na sve izazove cijelu godinu.
Kampanjom "Klimatski otporne zajednice", Zelena akcija želi informirati i mobilizirati građane i građanke kako bismo zajedno potaknuli Vladu RH na usvajanje Nacionalnog Akcijskog plana za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH.
S tim ciljem smo pokrenuli potpisivanje Apela Vladi za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu. Apelom tražimo hitno donošenje novog Akcijskog plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine te da nacrt plana bude predmet savjetovanja s javnošću.
Podržite Apel i poručite vladajućima da moramo biti spremni na sve izazove te zajedno stvoriti gospodarstvo, sela, gradove, otoke, naše domove, otporne na klimatske promjene!
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn