Hrvatska ne smije podilaziti biotehnološkim lobijima na razini Europske unije!

U ponedjeljak, 27. ožujka, države članice EU izjasnit će se oko prijedloga Europske komisije za odobrenje uzgoja tri sorte genetski modificiranog kukuruza, odnosno produljenja odobrenja za Monsantov kukuruz MON810 - jedini GM usjev koji se u EU trenutno uzgaja u komercijalne svrhe - i odobrenja za dvije nove sorte (Syngenta-in Bt11 i Dow-Pioneer-ov 1507).

Predstavnici_e država članica o ovoj su temi već glasali krajem siječnja na sjednici Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje. Tom se prilikom protiv prijedloga Komisije izjasnio velik broj država (Obnova odobrenja za MON810: 12 protiv, 10 za, 6 suzdržano; odobrenje Bt11 i 1507: 13 protiv, 8 za, 7 suzdržano), no kako nije postignuta kvalificirana većina (55% država koje predstavljaju barem 65% populacije EU) o prijedlogu će se ponovo glasati na žalbenom odboru u ponedjeljak. Ako niti tamo ne bude kvalificirane većine, konačna odluka prepušta se Komisiji koja bi mogla popustiti pritiscima biotehnoloških lobija. 

„Posebno zabrinjava činjenica da se među državama koje su u siječnju glasale suzdržano našla i Republika Hrvatska, zemlja u kojoj navodno postoji širok politički konsenzus o tome kako njena polja treba sačuvati slobodnima od GM usjeva te koja je Komisiji uputila zahtjev da se njen teritorij izuzme iz odobrenja za uzgoj ova tri usjeva”, dodao je Radovanović.

Odluku da glasuju suzdržano hrvatski su predstavnici_e pokušali_e opravdati upravo činjenicom da su zatražili izuzimanje vlastitog teritorija iz odobrenja, no ista stvar nije spriječila predstavnike_ce drugih država, uključujući i susjednu Sloveniju, da glasuju protiv. Hrvatska svojom suzdržanošću otežava postizanje kvalificirane većine protiv odobrenja te time ide na ruku onim krugovima u Komisiji i onim državama članicama EU koje priželjkuju više GMO-a na europskim poljima.

„Zelena akcija osuđuje ovakvu dvostruku igru gdje se na nacionalnoj razini dodvorava biračima_cama, dok se na europskoj razini radi u korist biotehnoloških lobija”, zaključio je Radovanović.

Iako Komisijin prijedlog ne obuhvaća teritorij RH, povećanje površina pod GM usjevima na Europskoj razini, do kojeg bi njegovo usvajanje zasigurno dovelo, prije ili kasnije postat će i naš problem jer pelud ne poznaje državne granice. Jedini način da se hrvatska polja uistinu zadrže slobodnima od GMO-a jest da se isto osigura i za ostatak Europe.