Čak 36 europskih udruga, među kojima Zelena akcija i Institut za političku ekologiju, danas je zatražilo od ministara prometa država članica EU veći zamah željezničkog prometa. Direktan povod je ministarski sastanak europskog Vijeća za promet koji se održava 3. lipnja.
Vijeće EU je 2021. godinu proglasilo Europskom godinom željeznice s ciljem povećanja udjela putnika i robe koji putuju željeznicom, u skladu s ciljevima Europskog zelenog plana. Udruge u svom dopisu naglašavaju kako je Europska godina željeznice jedinstvena prilika da se na području EU potaknu međunarodna putovanja željeznicom. Potrebno je kreirati prometni sustav u kojem je željeznica, kao najodrživiji motorizirani promet, najpovoljniji način putovanja. Kako bi se to dogodilo, nužna nam je smislena i gusta mreža međunarodnih željezničkih linija.
U Hrvatskoj je već desetljećima željeznički sustav podinvestiran, što je rezultiralo ukidanjem brojnih linija, osobito međunarodnih, produljenjem trajanja putovanja te čestim kašnjenjima vlakova. Najveći broj putovanja ostvaruje se u gradsko-prigradskom prometu, dok je njihov udio u međugradskom prometu iznimno mali. U međunarodnom putničkom prijevozu situacija je još gora. U posljednjih 15-ak godina većina međunarodnih linija potpuno je ukinuta. Npr. u samo jednom naletu, krajem 2012. godine, broj međunarodnih željezničkih linija smanjen je s 56 na 24. Uz izuzetke, putovanje vlakom u međunarodnom prometu vrlo rijetko je prvi izbor građana u Hrvatskoj.
Uz kroničan manjak ulaganja, hrvatskim željeznicama se izuzetno loše upravlja. Stvaranjem zasebnih tvrtki za putnički prijevoz, prijevoz tereta te infrastrukturu, njihovom lošom međusobnom komunikacijom, a osobito ukidanjem HŽ holdinga koji je trebao koordinirati ovim kompleksnim sustavom, kvaliteta željezničkih usluga u Hrvatskoj još je više nazadovala.
Važno je podsjetiti kako s aspekta EU regulative ukidanje HŽ holdinga uopće nije nužno pa tako brojne države poput Njemačke, Austrije, Poljske, Francuske, Italije i Slovenije i dalje imaju holding tvrtku. Pojedina manja ulaganja u željezničku infrastrukturu posljednjih godina nisu uspjela preokrenuti trend pogoršanja kvalitete usluga. Stoga je jasno da željezničkom sustavu treba snažan poticaj, kako financijski, tako i upravljački.
Konkretno, europske udruge traže od ministara za promet uvođenje najmanje 30 novih međunarodnih željezničkih linija do 2025. godine, kao i uvođenje integriranog sustava prodaje karata u međunarodnom željezničkom prometu. Također, traže povećanje javnih ulaganja u izgradnju i modernizaciju infrastrukture te druge mjere kojima će se unaprijediti kvaliteta putničkog prijevoza.
Dopis, zajedno s organizacijama koje ga potpisuju, nalazi se na poveznici.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn