Premijer Plenković i ministar Ćorić još jednom su pokazali kako ne shvaćaju klimatsku krizu ozbiljno jer će energetska politika Vlade RH i dalje biti temeljena na vrlo štetnim projektima.
- Organizacija
- Aktivnosti
- Baza znanja
Premijer Plenković i ministar Ćorić još jednom su pokazali kako ne shvaćaju klimatsku krizu ozbiljno jer će energetska politika Vlade RH i dalje biti temeljena na vrlo štetnim projektima.
Poruka je to koju je danas uputila Zelena akcija povodom globalnog dana akcije za klimatsku pravdu, a koji se održava tokom klimatske konferencije COP26 u Glasgowu. Aktivisti i aktivistkinje su održali performans na Cvjetnom trgu kojim su kreativno prikazali kako Vlada RH promašuje klimatske ciljeve. Postavili su i transparent s porukom “Nemamo vremena za promašaje” kako bi ukazali na hitnost rješavanja ovog problema.
Klimatski ciljevi, koje je u Glasgowu predstavio premijer Plenković, prikazuju se kao veliki uspjeh, no kada se pogleda detaljnije, vrlo su skroman doprinos naporima da ispunimo obveze iz Pariškog sporazuma te doprinesemo zaustavljanju klimatske krize.
Klimatska i energetska politika koja je temeljena na još 12 godina korištenja uvoznog ugljena, na najavama ulaganja milijardi eura u drugi blok nuklearne elektrane Krško te na samo 10 posto povećanja udjela obnovljivih izvora energije do 2030. promašaj je za klimu, okoliš te džepove građanki i građana.
Naime, termoelektranu (TE) Plomin treba zatvoriti u idućih 5 godina, a ne tek 2033. kao što planira Vlada RH. Osim utjecaja na okoliš i klimue, električna energija iz ugljena je vrlo skupa, s tendencijom drastičnog porasta zbog sve veće cijene emisija CO2. Prema raspoloživim podacima, samo trošak emisija TE Plomin prošle godine iznosio je preko 100 milijuna kuna. Nema podataka o iznosu za ovu godinu, ali poznato je da su u međuvremenu troškovi emisijskih jedinica porasli čak trostruko. Pored navedenog, Hrvatska nema vlastitih nalazišta ugljena te nastavkom rada ove TE ostajemo ovisni o uvoznom energentu. Umjesto da skorim zatvaranjem TE Plomin budemo među pozitivnim primjerima energetske tranzicije, svrstavamo se na začelje Europe. Do 2033. bit ćemo jedna od posljednjih europskih država koja koristi ovaj prljavi energent, s obzirom da će prije nas čak 17 država zatvoriti sve svoje TE na ugljen, uz dodatnih 10 koje ih uopće nemaju u energetskom miksu. Zbog toga nam je hitno potreban plan o zatvaranju TE Plomin do najkasnije 2026., koji uključuje i zamjenu te energije s onom iz obnovljivih izvora kao i plan za adekvatno zbrinjavanja radnika.
Nadalje, nuklearna energija nije jeftina, ni sigurna, niti zelena, a pogotovo nije dobivena uz niske emisije CO2. Bitno je uzeti u obzir čitav životni ciklus, sigurnost, izuzetno skupu izgradnju koja traje najmanje 10 godina, troškove koji se mjere u desetinama milijardi kuna, emisije zbog rudarenja i transporta goriva, proces zbrinjavanje nuklearnog otpada te dekomisiju reaktora. Troškovima izgradnje drugog bloka NE Krško moguće je solarizirati krovove stotine tisuća zgrada u RH, a što je najbitnije, uključiti građane i građanke kao aktivne sudionike pravedne energetske tranzicije.
Svjetski čelnici u Glasgowu imaju još tjedan dana da postignu dogovor koji ostavlja fosilna goriva ispod zemlje te napokon budu iskrene i ozbiljne oko svojih klimatskih obećanja. Usprkos nekim vidljivim pomacima i najavama, još uvijek sve relevantne strategije Vlade RH pokazuju kako je Hrvatska daleko od prepoznavanja opasnosti koje klimatska kriza nosi, ali i prilike koju imamo ako na vrijeme krenemo u oštar zaokret te ulaganje u klimatski i socijalno održivu budućnost.
Fotogaleriju s akcije pogledajte OVDJE.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn