Javna i zajednička dobra
Djelovanje Zelene akcije na području javnih i zajedničkih dobara prvenstveno je usmjereno na sprječavanje privatizacije, komodifikacije i financijalizacije prirodnih, zajedničkih i javnih dobara te javnih usluga kao i razvijanje modela demokratizacije upravljanja istih. U okviru ove teme, također radimo na zaustavljanju štetnih trgovinskih i investicijskih sporazuma u RH.
Pojam javna dobra ima dvojako značenje. Striktno zakonski definirana, javna dobra su dobra (stvari) u vlasništvu države koja se koriste u javne svrhe. Njihovo korištenje u javne svrhe može biti namijenjeno svima, primjerice autoceste, i onda ih zovemo javna dobra u općoj upotrebi. Također, korištenje javnih dobara u javne svrhe može biti u funkciji ostvarenja prava i dužnosti države i njenih ustrojstvenih oblika, npr. zgrada Sabora, i zovu se javna dobra u javnoj upotrebi (upotrebljavaju ih tijela javne vlasti).
Međutim, postoji i kolokvijalno korištenje pojma javno dobro (možda i češće javni interes). U svakodnevnom razgovoru pod javnim dobrom najčešće se misli na kriterij odlučivanja koji uzima u obzir interese zajednice u cjelini, a ne pojedinačne interese.
Kod ovih temeljnih pojmova, korisno je razjasniti i pojam općeg dobra, a upravo se njegov sadržaj, ali i sam pojam, najčešće krivo upotrebljavaju. Opća dobra su oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti ijedne pravne ili fizičke osobe pojedinčano, već su svima na upotrebi (primjerice zrak, voda u rijekama i jezerima, more, morska obala). Dakle, opća dobra nisu predmet prava vlasništva. U razgovornom jeziku se najčešće kao sinonimi koriste pojmovi opće i javno dobro iako je razlika među njima suštinska.
Zajednička dobra su materijalna i nematerijalna dobra kojima upravljaju zajednice korisnika bez izravnog utjecaja države i tržišta, pri čemu je naglasak na načinu upravljanja dobrima (a ne na udjelima članova).
Zelena akcija potiče da se u upravljanju prirodnim dobrima, ali i u organiziranju usluga koje su ključne za održanje života i njegovu kvalitetu, više koriste modeli upravljanja primjereni upravljanju zajedničkim dobarima. Pri tome, kao mjeru dobrog upravljanja, ističemo ekološke, socijalne i društvene kriterije (a ne profit).
Neki od najvećih rezultata rada na ovoj temi su:
- ukidanje koruptivnog Zakona o igralištima za golf (2011.);
- prikupljanje dovoljnog broja potpisa (530.000) za raspisivanje nacionalnog referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju i sprječavanje istog nakon što je tadašnja Vlada odustala od koncesije (2014.);
- prikupljanje dovoljnog broja potpisa za provedbu prvog lokalnog referenduma na zahtjev birača u Hrvatskoj u okviru kampanje Srđ je naš.
Kampanje:
- Kampanja protiv Zakona o igralištima za golf (2008.-2011.)
- Kampanja Srđ je naš (2010.-danas)
- Kampanja protiv Zakona o strateškim investicijskim projektima (2013.-danas)
- Nacionalna referendumska inicijativa "Ne damo naše autoceste" (2013.-2014.)
- "Stop TTIP i CETA" (2014.-2017.)