hr en
  • promijeni kontrast
  • promijeni pismo

Završen projekt Make Fruit Fair – etična potrošnja i pravedna trgovina

Tribina1

Zelena akcija je predstavljanjem dokumentarnog filma „Kako kupovati etično?“ te održavanjem dviju tribina (o etičnoj potrošnji i o nepoštenim trgovačkim praksama)2 3. i 10.10. završila međunarodni projekt „Želimo pravednu proizvodnju tropskog voća“ (eng. „Make Fruit Fair“).

Cilj projekta „Make Fruit Fair“, bila je promocija etične potrošnje i pravedne trgovine („fair trade“), posebice kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima koji dolaze iz zemalja u razvoju. Na europskoj razini projekt koordinira Oxfam Njemačka, a Zelena akcija je bila zadužena za provedbu aktivnosti u Hrvatskoj kao dio međunarodnog konzorcija. Aktivnosti provedene u više Europskih zemalja trebale su potaknuti potrošače da, kada je to moguće, daju prednost onim proizvodima koji su proizvedeni uz što manju štetu po okoliš te uz poštivanje elementarnih radnička prava.

Provodeći ovaj projekt u Hrvatskoj, Zelena akcija se trudila isticati važnost solidarnosti, kako između potrošača i proizvođača (otkud god oni bili) tako i između hrvatskih poljoprivrednih proizvođača te onih iz zemalja u razvoju. S tim ciljem smo se bavili i takozvanim nepoštenim trgovačkim praksama koje predstavljaju hrvatski, ali i globalni problem,  kojem je jedan od uzroka i sve veće okrupnjavanje maloprodajnih lanaca na globalnoj razini, (zahvaljujući čemu oni postaju ključna točka pristupa tržištu i imaju odlučujuću ulogu u određivanju uvjeta otkupa za većinu poljoprivrednih proizvoda). U sklopu provedbe projekta u Hrvatskoj, Zelena akcija je radila i na podizanju svijesti građana o važnosti uspostavljanja tzv. kratkih lanaca opskrbe hranom, tj. kupovine hrane uzgojene što bliže mjestu potrošnje, kao najpovoljnije opcije za okoliš i lokalnu zajednicu.

Jedna od glavnih poruka okruglog stola o etičnoj kupovini, održanog 3. listopada u Kinu Europa, čiji gosti su bili aktivisti, poljoprivrednici te stručnjaci za prehrambeni suverenitet i etično financiranje bila je ona o važnosti uspostavljanja izravnog odnosa između proizvođača i kupaca. Samo će se na takav način moći izgraditi mrežu opskrbe u kojoj će kupac imati pristup kvalitetnoj, zdravoj, lokalno proizvedenoj hrani, a mali proizvođači će moći osigurati egzistenciju za svoju obitelj i zaposlenike.

Na okruglom stolu o nepoštenim trgovačkim praksama, održanom održanom u Zelenoj akciji 10.  listopada, govornici su se složili da nedavno predstavljen prijedlog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi predstavlja važan korak naprijed u regulaciji odnosa između proizvođača i velikih trgovačkih lanaca, jer nastoji ograničiti utjecaj velike ekonomske sile trgovačkih lanaca te na taj način pomoći proizvođačima hrane da opstanu. Neki od češćih oblika nepoštenih trgovačkih prakse u lancu opskrbe hranom jesu razni tipovi nametnutih i skrivenih troškova od strane trgovačkih lanaca, jednostrano mijenjanje dogovorenih ili ugovorenih uvjeta suradnje, rušenje cijena (dumping) te, naravno, veliko kašnjenje u plaćanju ili jednostavno neplaćanje ugovorenih obaveza od strane lanca. No, prijedlog zakona pati i od određenih manjkavosti, na što su predstavnici proizvođača (uglavnom poljoprivrednici) donosioce zakona već upozoravali. Prijedlog zakona kakav je sada, na primjer, ne rješava problem straha od žalbe na ponašanje trgovca, što je od presudne važnosti za uspjeh zakona. To da strah proizvođača, odnosno dobavljača, od osvete velikih trgovačkih lanaca postoji, može se vidjeti i iz cijelog niza slučajeva vezanih uz posrnuli koncern Agrokor, tj. maloprodajni lanac Konzum koji je njegov dio. Iako je Konzum imao dugove prema brojnim dobavljačima, oni su bili spremni njihovu naplatu na dugo vrijeme odgađati, samo da ne izgube mjesto na Konzumovim policama. Među preporukama za poboljšanje zakona je i uvođenje razrađenog cjenika kazni s obzirom na tip nepoštene prakse, određivanje većih kazni za opetovane prekršitelje te podizanje kapaciteta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (kojem je dodijeljena uloga kontrolnog tijela) kroz novac koji se skupi od naplaćenih kazni.

Dojam koji smo stekli tokom provedbe projekta je da osvještenost potrošača o potrebi „poštene kupovine“ u Hrvatskoj i nije toliko niska kao što se to ponekad misli. Često je „poštenijoj kupnji“ prepreka siromaštvo, naročito u slučaju robe s fair trade certifikatom koju nije moguće lokalno proizvesti (npr. tropsko voće), kao i slaba dostupnost takvih proizvoda u hrvatskim dućanima. Kada je pak riječ o hrani koju je moguće uzgojiti kod nas, vidljivo je da potrošači već sada preferiraju lokalnu proizvodnju te bi glavni napori trebali biti usmjereni ka što izravnijem povezivanju proizvođača i potrošača, osiguravanju pristupa tržištu, kao i tome da se lokalne proizvode učini lako prepoznatljivima kroz certifikaciju, brendiranje i slično.

Fotografije s projekcije filma i okruglog stola „Kako kupovati etično?“ možete pogledati ovdje
Fotografije s okruglog stola o nepoštenim trgovačkim praksama možete pogledati ovdje

Sam film možete pogledati ovdje.

Mišljenje Zelene akcije o prijedlogu zakona o nepoštenim trgovačkim praksama možete pročitati ovdje.

Dokumenti

Mišljenje o prijedlogu Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama

PDF 309 KB

Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.

Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.