Zahtjevamo zabranu upotrebe pesticida na bazi neonikotinoida

Neonikotinoidi su insekticidno aktivne tvari, koje su se pokazale djelotvornima u suzbijanju brojnih štetnika, međutim u isto vrijeme su pogubne za pčele, koje s njima dolaze u dodir pri sjetvi poljoprivrednih kultura, ali i indirektno kroz niz drugih mehanizama odgođenog djelovanja. Uz ostale tvari, biljke iz tla crpe i nerazgrađene neonikotinoide, koji kontaminiraju nektar, a u konačnici i med. Nadalje, istraživanja su pokazala da se otrovnost neonikotinoida prema pčelama, u kombinaciji s pojedinim fungicidima široke upotrebe, može povećati i do 1000 puta.

Osim neposredne opasnosti za pčele, važno je istaknuti i da te otrovne tvari kontaminiraju i pčelinje proizvode. Kroz njih prodiru i u naša tijela, gdje se akumuliraju te zajedno s drugim tvarima uzrokuju niz štetnih posljedica po zdravlje.  Uvažavajući upozorenja znanstvenika neke su europske zemlje (npr. Njemačka, Italija, Francuska, Slovenija) značajno ograničile upotrebu neonikotinoidnih insekticida kako bi zaštitile svoje pčele. S obzirom na veliku važnost pčela u proizvodnji hrane, mjerodavne institucije navedenih zemalja su dosljedno primijenile europsko načelo opreznosti - smatramo da bi slično trebala postupiti i Hrvatska.

Kroz dugi niz godina bilježi se značajno opadanje brojnosti pčela i pčelinjih zajednica u Republici Hrvatskoj, kao i diljem svijeta. Iako znanstvena istraživanja ukazuju na kombinirani utjecaj nekoliko uzroka tog vrlo opasnog trenda (nametnici, usjevi GMO-a, kemijska sredstva), brojni pokazatelji govore da bi upravo pesticidi na bazi neonikotinoida mogli biti ključni uzrok. Pčele nisu važne samo kao proizvođači meda nego kao vrlo djelotvorni oprašivači u poljoprivredi i voćarstvu, a nezamjenjive su u očuvanju bioraznolikosti. Procjenjuje se da je čak trećina hrane koja se proizvodi na svjetskom tržištu izravno povezana s letom pčela. U Hrvatskoj se najveći gubici pčela i pčelinjih zajednica bilježe u Slavoniji, što može biti u vezi s intenzivnom poljoprivredom uz koju ide i intenzivna upotreba pesticida. Za razliku od EU, kod nas njihova prodaja trenutno još nije ograničena samo na profesionalne korisnike, što znatno pogoršava situaciju. Tome treba dodati i postojanost tih pesticida u okolišu, što znatno produljuje vrijeme izloženosti pčela njihovom djelovanju. U Hrvatskoj je uvoz ovih izuzetno štetnih insekticida i dalje dozvoljen. Njihova je upotreba vrlo raširena i bez zadovoljavajućeg nadzora. Usprkos apelima pčelara i prvim pojavama masovnog odumiranja pčelinjih zajednica u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede još uvijek nije objavilo svoje stajalište o ovom gorućem ekološkom problemu.

Sve zainteresirane za problem pesticida općenito upućujemo na letak kojeg je Zelena akcija nedavno objavila u sklopu projekta "Utjecaj hrvatskog pristupanja EU na zdravlje  i okoliš". Letak se može besplatno preuzeti ovdje.