Zelena akcija i međunarodna mreža Bankwatch već više od deset godina upozoravaju da je Pročistač otpadnih voda grada Zagreba štetan projekt javno-privatnog partnerstva u kojem je privatnom sektoru omogućen veliki profit, a Gradu Zagrebu povećan financijski teret koji se prelama preko leđa građana.
USKOK je ovaj tjedan uhitio i pokrenuo istragu protiv šestorice okrivljenika i jednog trgovačkog društva zbog sumnje na počinjenje kaznenih dijela vezanih uz ovaj projekt. Ova uhićenja pozitivan su korak u raskrinkavanju malverzacija vezanih za zagrebački Pročistač, međutim, za puno veću štetu koju je građanima Zagreba donio ovaj projekt još nitko nije optužen.
Navedeni primjer još je jedan u nizu razloga za zadržavanje vodnih usluga u javnom upravljanju. Kada se privatni sektor uključi u bilo koji aspekt vodnih usluga, bilo da se radi o vodoopskrbi, odvodnji ili pročišćavanju otpadnih voda, ovakvi postupci su česti epilog privatnog upravljanja. To nam pokazuje međunarodno iskustvo, od Grenoblea, Berlina do Južne Amerike. Ovaj zagrebački primjer je jedan od dokaza da nismo iznimka od dobro uhodanih obrazaca privatnog izvlačenja profita iz džepova poreznih obveznika.
Podsjetimo, vrijednost projekta narasla je s početnih 176 milijuna eura na čak 326,7 milijuna eura Od sredine 2004. godine, kada je u pogon stavljen mehanički dio postrojenja, cijene komunalnih usluga u Zagrebu porasle su nekoliko puta, zasebno za vodu i zbrinjavanje otpadnih voda, kako za kućanstva tako i za tvrtke. Cijene za gospodarstvo od početka rada postrojenja narasle su za 250%, dok su za kućanstva narasle za više od 200% početne cijene postavljene u 2004. godini. Upitno je i zašto je raspuštena stručna komisija koja je predlagala jeftiniju varijantu pročistača sve dok se ne sanira sustav odvodnje otpadnih voda.
Tehnička izvedba Pročistača vrlo je loša te nakon pročišćavanja otpadnih voda nastaju velike količine otpadnog mulja koji se privremeno pohranjuje u lagunama u okolici i ugrožava okoliš. Unatoč brojnim prijedlozima za efikasno smanjenje količina mulja koji nastaje i njegovo zbrinjavanje, gradska uprava godinama planira njegovo spaljivanje u kontroverznoj spalionici komunalnog otpada, a time sustavno odgađa rješavanje problema mulja i koči razvoj sustava gospodarenja otpadom.
Nadamo se da će ova uhićenja potaknuti raspetljavanje ostalih štetnih aspekata u ovom projektu koji još nisu predmet istrage te da će se istražiti uloga i odgovornost bivše gradonačelnice Marine Matulović Dropulić te gradonačelnika Milana Bandića.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn