Uključite se u javnu raspravu o HE Kosinj!

Riječ je o starom HEP-ovom projektu koji je zamišljen još prije 40-ak godina, a kojim je predviđena izgradnja hidroelektrane (HE) Kosinj i pripadajućeg akumulacijskog jezera na rijeci Lici (uz već postojeću HE Sklope i akumulaciju Kruščica).

 Osim same hidroelektrane i akumulacijskog jezera predviđena je i izgradnja tri brane (Kosinj, Sedlo, Bakovac), tunela i kanala kojima bi se vode potoka Bakovca skrenule prema rijeci Lici, rekonstrukcija postojeće HE Sklope te rekonstrukcija i gradnja novih prometnica. S okolišnog aspekta možda je najupitnija izgradnja preko 6 km (!) dugačke injekcijske zavjese koja pretpostavlja upumpavanje preko 75.000 tona cementa u osjetljive podzemne ekosustave kako bi se osigurala vododrživost akumulacije u ovom poroznom, krškom terenu.

Uz činjenicu da je projekt planiran na prirodno vrijednom području koje se djelomično preklapa i s ekološkom mrežom NATURA 2000, važno je istaknuti i njegov utjecaj na stanovnike Kosinjske doline i okolnih područja. Naime, izgradnjom akumulacijskog jezera površine 1155 ha u potpunosti će biti potopljena naselja Gornji Kosinj i Mlakva, a njihovo stanovništvo raseljeno. Osim toga, temeljem iskustva s postojećom akumulacijom Kruščica za očekivati je daljnje pogoršanje mikroklimatskih uvjeta za stanovništvo okolnih mjesta (u vidu više magle i nižih temperatura) dok se predviđanja o eventualnim pozitivnim učincima, poput razvoja poljoprivrede u Lipovu polju i turističkih sadržaja na novoj akumulaciji, temelje na zastarjelim studijama i/ili bujnoj mašti izrađivača Studije utjecaja na okoliš.

Projektu se protivi značajan broj lokalnih stanovnika koji ne žele napustiti svoje domove, a otpor je bio vidljiv i tijekom javnog izlaganja Studije koje je održano 3.11.2017. u Perušiću. Lokalno stanovništvo je tom prigodom istaknulo da su taoci ovog projekta već punih 40 godina te im je on već do sada nanio mnogo štete zbog nemogućnosti bilo kakvog dugoročnog planiranja ili dobivanja građevinskih dozvola za izgradnju/proširenje kuća i obnovu infrastrukture. Stavove stanovništva možete vidjeti i iz kratkog videa koji smo snimili pri posjeti javnom izlaganju u Perušiću: https://youtu.be/59Na20vMcFE

Nebriga prema lokalnom stanovništvu i njihovom mišljenju o čitavom projektu vidljiva je i iz načina na koji je organizirana javna rasprava i izlaganje o Studiji utjecaja na okoliš. Unatoč činjenici da se radi o uglavnom starijem stanovništvu s ograničenim pristupom Internetu, javnost je o pokretanju rasprave obaviještena uglavnom putem mrežnih stranica ministarstva, županije i Općine Perušić. Izuzev napora nekolicine okolišnih organizacija, nije poduzeto ništa kako bi se ljude direktno obavijestilo, npr. postavljanjem obavijesti na javnim mjestima barem u naseljima koja se planira potopiti.

Izrazito problematičnim smatramo i određivanje minimalnog zakonski propisanog roka od 30 dana za dostavljanje pisanih komentara na Studiju, s obzirom da se radi o dokumentu od preko 800 stranica. Smatramo kako to nipošto nije dovoljno vremena da se jedan tako opsežan dokument pažljivo iščita i kvalitetno komentira te kako je raspravu trebalo produžiti na barem dva mjeseca. 

Unatoč kratkom roku ovim putem pozivamo sve zainteresirane da pročitaju barem njima najzanimljivije dijelove studije te da pošalju komentare prije kraja javne rasprave koja traje do 16. studenog 2017. Kompletan tekst studije možete pronaći ovdje: http://mzoip.hr/doc/studija_o_utjecaju_na_okolis_26.pdf, a komentari se šalju poštom na adresu: Ličko-senjska županija, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo, Dr. Franje Tuđmana 4, Gospić.