Strategija niskougljičnog razvoja RH potpuni je promašaj za ljude i klimu

POGLEDAJ GALERIJU Image 1 Image 1 Image 1

“Hitan, ali pravedan, prelazak na niskougljični razvoj i oporavak jedini je mogući put”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije danas ispred Hrvatskog sabora povodom saborske rasprave o Strategiji niskougljičnog razvoja. Dodao je kako takva tranzicija, osim doprinosa rješavanju klimatske krize, omogućava stvaranje novih radnih mjesta, smanjenje troškova za zdravstvo te jamči brz i učinkovit iskorak ka društvu bez nejednakosti, a s otpornim i konkurentnim gospodarstvom. Iako je Hrvatska svojim brojnim strateškim dokumentima načelno iskazala opredjeljenje za zeleni razvoj, Niskougljična strategija sadržajno je manjkava i neambiciozna. U svojim projekcijama, strategija ne uključuje scenarij nulte emisije koji nas najkasnije 2050. godine dovodi do potpune dekarbonizacije, iako je javnosti predstavljen još prošle godine. “Ovo je ključno jer bi scenarij tzv. klimatske neutralnosti trebao biti naš razvojni pravac, a na koji se opredijelila i EU. No, njegovu integraciju u strategiju Hrvatska je odlučila odgoditi za nekoliko godina što je potpuno promašeno”, komentirao je Tomac.

S druge strane, strategija predviđa daljnje ulaganje u proizvodnju, uvoz i korištenje fosilnih goriva sve do sredine stoljeća. To uključuje nova istraživanja nafte i plina na teritoriju RH, uvoz plina preko LNG terminala na Krku, korištenje ugljena još skoro 20 godina, korištenje plina i goriva baziranih na plinu u sektoru toplinarstva i transporta, itd. “Žalosti nas što Vlada RH i dalje pokazuje manjak hrabrosti i političke volje da konačno napravi pravi zaokret i bude pozitivan primjer drugim europskim zemljama. Time nam Vlada daje do znanja kako joj klimatska kriza, a posljedično i stanovnici ove države, nisu prioritet”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije.

Zelena akcija predlaže izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 60 posto do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i scenarija koji uključuju fosilna goriva. “Hrvatska treba odrediti točnu godinu kada će prestati koristiti fosilna goriva, uključujući ugljen i plin, u pojedinim sektorima i to mora biti puno prije 2050. godine”, rekla je Mileta. Dodala je kako nova istraživanja o učincima zagrijavanja metana - glavnog sastojka plina - dokazuju da se plin više ne može smatrati tranzicijskim gorivom prema niskougljičnom društvu, što je potvrdilo i najnovije izvješće Međunarodne energetske agencije. “Agencija je poručila kako istraživanje i razvoj novih naftnih i plinskih polja mora biti zaustavljeno ove godine, dakle odmah,  te da se ne smiju graditi nove elektrane na ugljen ako svijet želi ostati u sigurnim granicama globalnog zagrijavanja”, pojasnila je Mileta.

Ako se obustave ulaganja i subvencioniranje fosilne industrije, oslobođena sredstva iz proračuna mogu se i trebaju preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva te prateća istraživanja i razvoj. “Ključno je da država aktivno potiče građane_ke i zajednice građana_ki te omogući da budu aktivni sudionici energetske tranzicije. Treba osigurati i pravednu tranziciju za radnike u industriji fosilnih goriva. Niskougljična strategija mora biti utemeljena na ovim principima”, rekao je Tomac.

Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije (OIE), potrebno je osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i barijerama koje proizlaze iz drugih zakona i planova. “Smatramo da cilj od 65.6 posto za udio obnovljivih izvora do 2050. godine treba biti ambiciozniji kako bismo puno prije sredine stoljeća bili na 100 posto OIE u proizvodnji električne energije”, zaključio je Tomac.

Uprilogu se nalaze kompletni komentari Zelene akcije na Niskougljičnu strategiju.