Rio+20 i Zagreb+20

Iako pregovori u Rio de Janeiru traju već tjedan dana, summit je počeo 20. lipnja i završiti će 22. lipnja. Na summitu sudjeluje više od 130 državnih poglavara i njihovih zamjenika, predsjednika vlada i potpredsjednika vlada. Na summitu tako sudjeluju predsjednik Francuske, premijer Rusije, premijer Španjolske, premijerka Australije, premijer Indije, premijer Kine i mnogi drugi svjetski lideri. Hrvatsku delegaciju vodi potpredsjednik Vlade RH za unutarnju, vanjsku i europsku politiku, Neven Mimica.

Prema svemu sudeći Rio+20 Summit će biti veliki neuspjeh no pričekajmo završetak konferencije kada se izgubi svaka nada da će poglavari država otvoriti novu rundu pregovora kako bi se dogovorio ambiciozniji sporazum od onoga koji je trenutno na stolu.

U Rio de Janeiru se nalazi i delegacija Zelene akcije.

Povodom Rio+20 Summita predstavljamo i zaključke konferencije "Zagreb+20 - Prošlost i budućnost hrvatske politike održivog razvoja" koju su organizirali Zelena akcija i Heinrich Böll Stiftung u Zagrebu od 08. do 09. svibnja 2012. godine. Konferenciju su među ostalima otvorili predsjednik Josipović i ministrica Holy, a u radu konferencije je sudjelovalo oko 150 predstavnika civilnog društva, javnog sektora, poslovnog sektora, akademske zajednice i medija.

Zaključci konferencije „Zagreb+20 - Prošlost i budućnost hrvatske

politike održivog razvoja“

• Da bi pitanja politike održivog razvoja trebala zaslužiti najvišu pažnju javnih institucija i državnog vrha po uzoru na veliki broj država čiji premijeri ili predsjednici sudjeluju na konferenciji Rio + 20
• Da je Hrvatskoj potrebna razvojna strategija koja će se temeljiti na načelima održivosti i biti provedena kroz sve sektorske politike te djelovanje javnog sektora (fiskalne politike, obrazovanje, javnu nabavu…). Pored toga, nacionalnu razvojnu politiku treba učiniti inkluzivnom, propusnom i otvorenom za lokalne/regionalne potrebe i zahtjeve utemeljene na principima održivog razvoja.
• Da je, slijedom navedenog, neophodno pokrenuti široku javnu raspravu o politici održivog razvoja Republike Hrvatske kroz koju će se oblikovati novi strateški dokument politike održivog razvoja koji će imati jasnu provedbenu dimenziju i obavezujući karakter za nositelje sektorskih politika. U tom procesu ako ne vodeću, važnu ulogu mora imati država.
• Da pitanja odgovornosti, jednakosti, pravednosti i solidarnosti unutar postojeće generacije, kao i prava budućih generacija zaslužuju središnje mjesto kod koncipiranja politike održivog razvoja i trebaju biti temelj odnosa između dionika iz poslovnog sektora, državnih institucija i civilnog društva
• Da je potrebno institucionalizirati dijalog između vlade i ostalih dionika o hrvatskoj politici održivog razvoja, a kako je definirano Agendom 21 te Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (koji je Vlada RH usvojila u studenom 2009.)
• Da se javni mediji trebaju intenzivnije i snažnije uključiti u praćenje nacionalnih i međunarodnih procesa relevantnih za pitanja održivog razvoja kao što je UN Konferencija o održivom razvoju Rio+20
• Da je potrebno uspostaviti kontinuiran dijalog između državnih institucija, poslovnog sektora i civilnog društva oko klimatske politike Republika Hrvatske
• Da u energetskoj politici apsolutni prioritet treba dati energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije
• Da je u uvjetima rastućeg raslojavanja i duboke višestruke krize potrebno stvoriti poticajno okruženje za jačanje zelene ekonomije kao jednog od sredstava održivog razvoja koja će biti utemeljena na visokoj participaciji te poštivanju i jačanju socijalnih prava
• Da je neophodno definirati održivu politiku upravljanja prirodnim resursima u RH. U postojećoj situaciji, čak i u onim slučajevima u kojima sektorske strategije postoje, one obično nemaju konkretne mjere, podjelu odgovornosti niti identificirana sredstva i ljudske kapacitete
• Da je potrebno provesti sustavnu inventarizaciju prirodnih resursa te uvesti kvalitetan monitoring njihove zaštite