Tisuće ljudi izašle su u prosincu na ulice Skoplja, Pljevlja, Tuzle i drugih gradova diljem zapadnog Balkana zahtijevajući djelovanje protiv kroničnog onečišćenja zraka u ovim gradovima. Kvaliteta zraka mogla bi se značajno poboljšati kada bi dvije direktive EU bile prenesene u Ugovor o energetskoj zajednici, zaključak je dvije danas objavljene pravne analize.
Svake zime, gradovi diljem Balkana suočavaju se s problemom onečišćenog zraka. Analiza koju su danas objavili CEE Bankwatch Network, Zelena akcija, Ekotim i Centar za ekologiju i energiju (Bosna i Hercegovina), Green Home (Crna Gora) i Eko-Svest (Makedonija), istražuje onečišćenje zraka u Pljevlju, Tuzli, Sarajevu, Skopju i Tetovu. Prema ovom dokumentu, glavni uzrok onečišćenja nije svugdje isti, ali svugdje uključuje termoelektrane, onečišćujuće industrijske objekte, promet te manjkavu provedbu nacionalnih standarda kvalitete zraka.
U Pljevljima u Crnoj Gori, zagađenje zraka čak peterostruko premašuje dozvoljene granice, i to svake godine nakon 2010. Vlada Crne Gore pokušava za sve okriviti peći koje građani koriste u domaćinstvima, zanemarujući utjecaj termoelektrane.
Ove zime zrak je bio osobito zagažen u Sarajevu. Tijekom prosinca razine lebdećih čestica bile su čak 7 puta veće od dozvoljenih. U isto vrijeme, koncentracija lebdećih čestica u Pekingu, poznatom po teškom smogu, bila je 3 puta veća od dozvoljene. I to nije bilo sve - 24. siječnja 2016., koncentracija lebdećih čestica u Sarajevu bila je čak 15 puta veća od dozvoljene.
"Takve razine onečišćenja zraka su neprihvatljive, a uzrok im je u energetici i prometu", izjavila je Ioana Ciuta, koordinatorica energetskog programa u mreži udruga CEE Bankwatch. „Ako se EU snažnije ne angažira kako bi se zakonodavstvo zaštite okoliša EU primijenilo i u regiji, ova situacija će se nastaviti."
Analiza preporuča uklapanje dvije direktive u Ugovor o Energetskoj zajednici s ciljem poboljšanja njihove provedbe u regiji. Cilj Energetske zajednice je proširiti pravila unutarnjeg energetskog tržišta EU na države jugoistočne Europe i šire. Osim država članica EU, članice Energetske zajednice su još Bosna i Hercegovina, Srpija, Crna Gora, Albanija, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Ukrajina.
Prema dvije pravne analize, Direktiva o kvaliteti zraka te Direktiva o industrijskim emisijama mogu biti ključni dijelovi okolišnog zakonodavstva u zemljama zapadnog Balkana. Štoviše, njihovo uklapanje u Ugovor o energetskoj zajednici je ne samo izvedivo, nego bi rezultiralo i s velikim koristima za zdravlje građana.
Još jedan pravni instrument koji bi mogao umanjiti onečišćenje zraka je primjena najboljih raspoloživih tehnologija (BAT) u sklopu Direktive o industrijskim emisijama, kako za postojeće objekte tako i za nove.
"Ovom odredbom osigurao bi se jednak pristup u proizvodnji energije u EU te državama Energetske zajednice, čime bi se prevenirao izvoz prljave energije u regiju zapadnog Balkana", zaključila je Pippa Gallop, koordinatorica istraživanja mreže CEE Bankwatch.
Najvažniji zaključci analize nalaze se ovdje (engl).
Pravna analiza poglavlja II Direktive o industrijskim emisijama nalazi se ovdje (engl).
Pravna analiza Direktive o kvaliteti zraka nalazi se ovdje (engl).
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn