Poziv na konferenciju “Deplinofikacija Hrvatske do 2035.”

Na prvom dijelu konferencije bit će predstavljena “Studija deplinofikacije Republike Hrvatske” koja će prikazati alternative fosilnom plinu u pojedinim sektorima. U drugom dijelu će biti održana panel rasprava na temu deplinofikacije odnosno napuštanja korištenja plina u sektorima toplinarstva i električne energije do 2035. 

Studiju je za Zelenu akciju izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava (voditelj studije: prof. dr. sc. Neven Duić).

Glavni cilj konferencije jest predstaviti dugoročne smjernice za energetsku tranziciju temeljenu na smanjenju potrošnje fosilnog plina, zbog čega je u studiji provedena analiza deplinofikacije Hrvatske koja uključuje sektore proizvodnje električne energije, industrije, grijanja i transporta. Također, cilj je jasno pokazati da alternative fosilnom plinu postoje i da je tranziciju u pojedinim sektorima moguće provesti u idućih desetak godina. I na kraju, cilj je okupiti stručnjake i stručnjakinje, donositelje odluka, predstavnike civilnog društva i sve zainteresirane kako bismo pokrenuli dijalog na ovom polju te doprinijeli pravednoj tranziciji i rješavanju klimatske krize.

Prijave za konferenciju nisu potrebne. Bit će omogućen i prijenos uživo putem YouTube kanala i Facebook stranice Zelene akcije.

PROGRAM:

• 9.00 - 9.30 / REGISTRACIJE
• 9.30 - 9.45 / UVODNI GOVOR: Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije
• 9.45 - 11.30 / 1. DIO KONFERENCIJE: predstavljanje Studije deplinofikacije Republike Hrvatske i pitanja publike 

Studiju će predstaviti: prof.dr.sc. Neven Duić, Luka Herc, mag.ing.mech. i Ana Kodba, mag.ing.mech. 

Moderator: Bernard Ivčić, voditelj teme održivog prometa i voditelj kampanje za Hrvatsku bez ugljena, Zelena akcija

• 11.30 - 12.00 / pauza uz kavu
• 12.00 - 13.45 / 2. DIO KONFERENCIJE: panel rasprava “Deplinofikacija toplinarstva do 2035.” i pitanja publike

Panelisti_ice: 

*Ivan Ivanković, dipl.ing.el., pomoćnik pročelnika za ekološku održivost, Grad Zagreb

*prof.dr.sc. Neven Duić, redoviti profesor u trajnom zvanju, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu  

*Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije i voditeljica kampanje za ukidanje plina

Moderator: Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije

• 13.45 - 14.45 / ručak

*Napomena: poziv za gostovanje na panel raspravi poslan je i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, no odgovorili su kako nitko nije u mogućnosti sudjelovati. Dr.sc. Ivan Andročec, direktor Sektora za strategiju i razvoj HEP-a, se ispričao zbog neodgodivih obaveza.

ZAŠTO DEPLINOFIKACIJA?

Plin je jedno od fosilnih goriva sa znatnim utjecajem na promjenu klime. Iako pri samom izgaranju proizvodi manje stakleničkih plinova od ugljena i nafte, ako se pribroje emisije metana tijekom proizvodnje te emisije ugljičnog dioksida koje nastaju tijekom pripreme plina za korištenje, onda utjecaj fosilnog plina na klimu može biti komparativan ugljenu kada se koristi za proizvodnju topline. Ako su fugitivne emisije (nenamjerna emisija koja dolazi iz cijevi, curenja i podzemnih kanala) metana iznad 4 posto, te ako se gleda životni vijek metana u atmosferi, dakle dvadesetak godina, plin ima jednak utjecaj na klimu kao ugljen, kada se koristi za grijanje. Iako kratkotrajnije od ugljičnog dioksida, kada bi ukupne antropogene emisije metana trajale po sadašnjim stopama (od industrijske revolucije su koncentracije narasle za najmanje 150 posto), uzrokovale bi značajnu promjenu globalne temperature. Metan, glavni sastojak plina, ima čak 86 puta jači učinak zagrijavanja od ugljičnog dioksida u prvih 20 godina u atmosferi. Što je metana više u zraku, to će biti teže spriječiti da temperature planeta pređu globalne klimatske ciljeve.

Prema tome, plin se ne može smatrati održivim ili „tranzicijskim“ gorivom. Kako prostoje alternativne metode, što će “Studija deplinofikacije Hrvatske” pokazati, nema nikakvog opravdanja za nastavak korištenja plina u tim sustavima.

EU je do 2021. uvozila 40 posto fosilnog plina iz Rusije, čime se našla u sadašnjoj kriznoj situaciji kada treba naglo pronaći nove dobavne pravce, što je skupo i pogurat će je u recesiju. Iako je ruski plin bio jeftin u odnosu na druge alternative, bilo je jako pogrešno stvoriti takvu ovisnost o jednom izvoru - i pritom o fosilnom gorivu. Ovisnost o (jeftinim) fosilnim gorivima je loša jer otežava borbu protiv klimatskih promjena, usporava inovacije te ne pridonosi sigurnosti dobave.