Ocjena Zelene akcije i mreže EEB o utjecaju hrvatskog predsjedanja Vijećem EU na okoliš: siječanj - lipanj 2020.

Hrvatska je imala nezavidan zadatak voditi svoje prvo predsjedavanje EU-om u trenutku kada su se Europa i svijet suočili s najgorom javnozdravstvenom izvanrednom situacijom posljednjih desetljeća. Od sredine ožujka pa nadalje, koronavirus je iz temelja poremetio normalno funkcioniranje svih političkih procesa, uključujući i one povezane s predsjedništvom. Stoga je osnova za ovu procjenu više ograničena nego što bi to inače bio slučaj. Bez obzira na to, iako bi se trebale uzeti u obzir izvanredne okolnosti koje su vladale više od polovice razdoblja predsjedanja, mogu se izvući neki zaključci. Na sastanku Vijeća za okoliš 5. ožujka, hrvatsko se predsjedništvo usredotočilo na Europski zeleni plan i korake potrebne za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, usvojivši podnesak EU-a UNFCCC-u, u skladu sa svojom predanošću Pariškom sporazumu. Predsjedništvo je također promoviralo važan napredak u pogledu onečišćenja zraka i čiste vode, zaključcima Vijeća o prvo navedenom i otvorenom raspravom o drugo navedenom.

Na videokonferenciji ministara 23. lipnja, Predsjedništvo je podržalo zelenu tranziciju koja je u središtu paketa za oporavak te održalo razmjenu mišljenja o navedenom paketu i VFO-u (Višegodišnjem financijskom okviru), klimi, biološkoj raznolikosti i kružnom gospodarstvu. Tijekom šestomjesečnog razdoblja, postignut je značajan napredak u nizu europskih inicijativa za Europski zeleni plan, čak iako su neki od njih prvenstveno bili posljedica inicijativa Komisije. Odgovor na koronavirus i paket za oporavak pokrenut 27. svibnja inicijativa je Komisije s velikim angažmanom Vijeća, iako na razini šefova država, a time i manje samog EU predsjedništva.

Usprkos tome, videokonferencija ministara zaštite okoliša, koju je 23. lipnja organiziralo hrvatsko predsjedništvo radi rasprave o paketu za oporavak iz perspektive klime, biološke raznolikosti i kružnog gospodarstva, pružila je priliku državama članicama da potvrde svoju potporu zelenom oporavku. O učinku hrvatskog predsjedanja prema deset zelenih testova, po stavkama, došli smo do sljedećih zaključaka:

• Transformativni programi Europskog zelenog plana, koji se u prvim danima krize s koronavirusom smatrao potencijalno ugroženim, ostali su fokus trenutne Komisije, podržani pismima ministara zaštite okoliša iz cijele EU i mnogih zastupnika_ca Europskog parlamenta.

Nakon pravovremenog objavljivanja mehanizma za pravednu tranziciju i Plana ulaganja za Europski zeleni plan 14. siječnja i prijedloga klimatskog zakona (4. ožujka), Akcijskog plana kružnog gospodarstva II i Industrijske strategije (10. ožujka), došlo je do neizbježnih kašnjenja. Strategija biološke raznolikosti i Strategija “od farme do vilice“, prvotno planirane za ožujak, pokrenute su 20. svibnja. Paket za oporavak i VFO donijeti su 27. svibnja, a izmjene i dopune ZPP-a (Zajedničke poljoprivredne politike) 29. svibnja. Osmi akcijski program za zaštitu okoliša (8EAP) odgođen je za njemačko predsjedanje, a SDG-ovi su tijekom ovih šest mjeseci odigrali manje vidljivu ulogu, isključujući obveze da ih integriraju u Europski semestar i ulazeći u pismo misije povjerenika.
Hrvatsko je predsjedanje u velikoj mjeri imalo pozitivnu ulogu u koordinaciji reakcija država članica, prvo na Europski zeleni plan tokom sastanka Vijeća za okoliš u ožujku, a potom u pokušaju da osigura središnju ulogu zelenog plana u procesu oporavka organiziravši video konferencije ministara zaštite okoliša koja je zamijenila lipanjsko Vijeće za okoliš.

Klima

Tijekom hrvatskog predsjedanja, postignut je značajan napredak u pogledu razvoja politika, posebno Zakona o klimi i predanosti ugljičnoj neutralnosti. Međutim, rasprave u Vijeću išle su sporo, posebno u usporedbi s mnogo višom razinom rasprava u Europskom parlamentu. Nedostatak napretka u raspravi vrši veći pritisak na njemačko predsjedništvo i Europsko vijeće ako još ove godine treba postići dogovor. U vezi s energetikom, došlo je do brze reakcije tijekom krize koronavirusa i zaključaka Vijeća usredotočenih na sigurnost opskrbe. Vijeće upućuje Komisiji mješovite poruke o implikacijama posljedica COVID-19 krize na dekarbonizaciju energetskog sektora.

Bioraznolikost

Predsjedništvo je organiziralo važne rasprave o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. godine bez odgađanja nakon što ju je Europska komisija u svibnju usvojila, otvarajući put budućem njemačkom predsjedništvu da podrži ambiciozne obveze u Strategiji s ciljem zaštite i obnove prirode te kako bi se pozabavili pokretačima gubitka biološke raznolikosti poput intenzivne poljoprivrede.

Poljoprivreda  

Predsjedništvo je postiglo mali napredak u paketu reformi ZPP-a. Većina fokusa bila je na novom modelu isporuke koji je predložila Europska komisija, a prijedlozi za izradu još su više oslabili mehanizam odgovornosti država članica. Nadalje, Predsjedništvo je propustilo priliku uskladiti paket ZPP-a sa Strategijom “od farme do vilice“, niti je pokušalo voditi sveobuhvatniju raspravu tako da pozove zainteresirane strane iz okolišnog sektora da iznesu svoja stajališta.

Voda  

Iako Predsjedništvo nije usvojilo Zaključke Vijeća o budućnosti vodne politike EU-a, rasprava među ministrima okoliša, za koju se Predsjedništvo složilo da bude javna, bila je važna prekretnica u odluci da Okvirna direktiva o vodama (ODV) odgovara svrsi i ne bi trebala biti revidirana. Pozadinski dokument Predsjedništva naglasio je važnost ubrzavanja provedbe i financiranja Okvirne direktive o vodama te usklađenosti s ostalim politikama, dajući pozitivnu okvir raspravi.

Zagađenje zraka

Hrvatsko predsjedanje pokazalo je svoju predanost donošenju ambicioznih zaključaka Vijeća o ‘Poboljšanju kvalitete zraka’ koji su usvojeni tijekom sastanka Vijeća za okoliš 5. ožujka. Usvojeni tekst ispravno identificira praznine u provedbi postojećeg zakonodavstva i naglašava potrebu za daljnje djelovanje radi smanjenja onečišćenja zraka na izvoru, uključujući poljoprivredu. Države članice također su pozdravile namjeru Komisije da predloži reviziju standarda kakvoće zraka kako bi ih se bliže uskladilo sa smjernicama WHO-a.

Kemikalije  

Unatoč mogućnostima povezanim s tim da je Komisija razvila nekoliko strategija i inicijativa povezanih s kemikalijama, hrvatsko predsjedništvo nije iskoristilo priliku da među svoje prioritete uvrsti promicanje sigurnih kemikalija i okoliša bez otrovnih tvari. Hrvatsko predsjedništvo nije pozvalo Komisiju da uključi hitne mjere za sprečavanje kemijskih rizika u svim sektorima, detoksikaciju planeta i smanjenje izloženosti građana i okoliša otrovnim kemikalijama, kako bi se osigurala usklađenost i sinergija između različitih zakona EU-a o kemikalijama i za poticanje supstitucije i odgovornih inovacija.

Kružno gospodarstvo

Hrvatsko predsjedništvo nije u većoj mjeri utjecalo na politiku kružnog gospodarstva (CE) na razini EU-a, posebno zbog smanjenih mogućnosti u vrijeme pandemije COVID-19. Komisija je u ožujku 2020. objavila Akcijski plan CE-a (CEAP), a potporu kružnom gospodarstvu i CEAP-u kao dio zelenog oporavka nakon COVID-19 naglasilo je hrvatsko predsjedništvo u svom pozadinskom dokumentu uoči video konferencije 23. lipnja. Predsjedništvo je prepoznalo zelene i otporne potencijale oporavka CE-a, posebno ističući mogućnost otvaranja novih radnih mjesta povezanih s politikama održivih proizvoda i prevencijom otpada.

Zakoni i propisi EU

Tzv. Roadmap Komisije za pristup pravosuđu po pitanjima zaštite okoliša u EU-u nije nastala zaslugom hrvatskog predsjedništva kao takvog te je tijekom njegova mandata bila ograničena mogućnost utjecaja na ovaj dokument. Slično tome, nije postojala široka prilika za angažiranje na povećanju korporativne odgovornosti, jer bi Komisija trebala iznijeti prijedlog 2021. godine. Međutim, hrvatsko predsjedništvo nije pokazalo vodstvo protiv kršenja vladavine zakona u zemljama članicama EU, posebno otkako je započela pandemija, koja je pokazala pogoršanje uvjeta za sudjelovanje nevladinih organizacija, ograničenje temeljnih sloboda i eroziju demokratskih procesa u nekim slučajevima.

Blagostanje

Iako je koronavirus naglasio važnost društvenih učinaka i podigao profil blagostanja iznad gospodarskog rasta u prvim mjesecima, na razini EU postignut je mali napredak u politici blagostanja od strane hrvatskog predsjedništva. Paket za oporavak uključuje napredak po pitanju mehanizma za pravednu tranziciju koji se može koristiti kako bi se osiguralo da nitko ne bude zanemaren. Treba vidjeti kako će se novac upotrijebiti i hoće li se fokus usmjeriti na blagostanje, socijalnu ravnopravnost i sredstva za život - uključujući pristup čistom zraku, vodi i prirodi - ili na uži fokus ekonomskog rasta.

Posljednjih šest mjeseci bilo je jedno od najtežih polugodišta u novijoj povijesti, a nažalost to je dovelo do manjeg napretka u nizu ekoloških tema nego što se očekivalo, s manje zaključaka Vijeća, što se pokazalo posebno teškim jer se ministri nisu mogli osobno nalaziti. Mnoge su se odluke morale odgoditi do sljedećeg Predsjedništva i šireg „predsjedničkog trija“. Sljedećih šest mjeseci njemačkog predsjedanja bit će posebno kritično za budućnost Europe i zelenu tranziciju kojoj je posvećen Europski zeleni plan. Trio će se nadovezati na napredak postignut nizom rasprava koje je organizirala hrvatska vlada.

Cijeli izvještaj na engleskom jeziku pronađite na poveznici, a sažetak na hrvatskom ovdje.

**Ova je aktivnost provedena u sklopu projekta “Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu - projekt predsjedanja EU 2019.-2021.”, financiranog od strane Europske unije, a kojeg provode finska platforma za nevladine organizacije Fingo, rumunjska platforma FOND, hrvatska platforma CROSOL i CONCORD, Europska konfederacija nevladinih organizacija za pomoć i razvoj.