Obrazloženje rješenja Ustavnog suda o ukidanju Uredbe o uslužnim područjima

Podsjetimo, pet predlagatelja (koji uključuju više jedinica lokalne samouprave i više javnih isporučitelja vodnih usluga – JIVU) podnijelo je prijedlog o ocjeni ustavnosti pojedinih članaka uredbe, ali i cjelovitu Uredbu o uslužnim područjima koju je Vlada donijela 31. prosinca 2021. godine.

Predlagatelji su osporavali Uredbu na formalnoj i materijalnopravnoj naravi (vidi: Ustavni sud ukida Uredbu o uslužnim područjima), pri čemu je Ustavni sud 7. veljače 2023. godine uvažio gotovo sve argumente i presudio u korist predlagatelja, čime je ukinuo spornu Uredbu.

U cjelovitom obrazloženju odluke vidljivi su brojni procesni elementi reforme koji su rezultirali formiranjem 41. uslužnog područja, ali i brojne nelogičnosti prilikom njihovog formiranja, budući da neki od postojećih JIVU-a  zadovoljavaju kriterij od 2 milijuna m³ isporučene vode za ljudsku potrošnju kao temeljnog kriterija za formiranje uslužnog područja, ali su ipak potpali u veće uslužno područje.

Osim toga, obrazloženje odluke nudi nam i izuzetno zanimljiva razmišljanja pojedinih sudaca, od kojih će pojedini argumenti biti prokomentirani i u ovoj objavi.

Sudci se u svojem podupirućem izdvojenom mišljenju ne pozivaju na nepravovremenu objavu Izvješća o provedenom e-savjetovanju (koja proizlazi iz Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i načelima dobre i legitimne prakse) kao argumentom za ukidanje Uredbe, već uviđaju problem demokratskog deficita u novonastalim uslužnim područjima. Naime, oni smatraju kako se pripajanjem postojećih isporučitelja vodnih usluga ona izuzimaju iz izravne demokratske kontrole građana koji su ih posredno i neposredno uspostavili i razvijali te ih se stavlja pod upravljačku kontrolu uprave novoosnovanih društava koja nema nužno podršku svih jedinica lokalne samouprave kojima su na ovaj način oduzeta upravljačka prava. Uz to, tvrde kako Uredbom nije definiran mehanizam kojim je moguće razlučiti funkcionalne od nefunkcionalnih pružatelja, kao niti mehanizam koji bi onemogućio pogoršanje odnosa kvalitete vode i cijene vodne usluge u slučaju pripajanja sa društvom preuzimateljem koji gomila gubitke i dugove, odnosno koji negativno posluje. Time, zaključno, Uredba nije obrazložila kako slijedi ciljeve Zakona o vodnim uslugama, a koji uključuju osiguranje priuštivosti cijene vode stanovnicima i poslovnim korisnicima, kvantitativnu i kvalitativnu dostupnost vode i usluge odvodnje te poštivanje načela trajnog, učinkovitog, ekonomičnog i svrhovitog obavljanje djelatnosti vodnih usluga.

S druge strane, izdvojeno mišljenje jednog od sudaca ide u smjeru argumentacije koja kaže kako je „uredba propis tehničke naravi koji ima funkciju normativnog mehanizma za postizanje legitimnih ciljeva“, pri čemu ciljevi proizlaze iz analitičkih studija koje su prethodile uredbi, a ne iz same uredbe. Sljedeći prethodno, on ukazuje na nepostojanje (pod)zakonskog akta koji obvezuje Vladu na sastavljanje obrazloženja Uredbe iz kojeg bi se vidjelo njezino ostvarenje legitimnih ciljeva ZoVU-a.

Cjelovito obrazloženje rješenja Ustavnog suda možete pronaći OVDJE.

---

Tekst je  objavljen u okviru projekta "JEDRO - Javne politike za održivi društveni razvoj: voda, energetika, otpad" koji sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda (broj ugovora: UP.04.2.1.06.0033). Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda (85%) i sredstvima Državnog proračuna RH (15%). Ukupna vrijednost projekta iznosi 469.083,4 eura po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1 euro, a razdoblje provedbe projekta je od 29. listopada 2020. do 29. listopada 2023. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Zelene akcije").