Udruge okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, izražavaju ogorčenost sadržajem i načinom usvajanja novog Pravilnika o ambalaži, ambalažnom otpadu, jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku.
“Smatramo da je propuštena prilika za sustavnu i dubinsku tranziciju s kulture jednokratnog, bacanja i posljedično gomilanja otpada na dugotrajna i višekratna rješenja”, poručuju iz Platforme.
Naime, Pravilnik je usvojen s dvije godine zakašnjenja, tek 15. studenog ove godine, nakon opomene Europske komisije pa je očigledno kako Hrvatska ima velikih problema s prenošenjem Direktive o jednokratnoj plastici. “Kašnjenje s donošenjem propisa vezanih uz goruću temu na globalnoj i europskoj razini još jednom nam pokazuje da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, pod vodstvom ministra Filipovića, ima ozbiljan problem s produktivnošću, manjkom vizije i pogodovanjem privatnim interesima”, naglasile su udruge.
Izdvajaju svega dva pozitivna pomaka, ujedno prijedloga Platforme prilikom donošenja Zakona o gospodarenju otpadom, a koja nisu ni približno dovoljna za ostvarivanje ciljeva Direktive. Prvi se odnosi na proširenje sustava povratne naknade, a drugi na uvođenje obveze korištenja višekratnih spremnika za hranu i napitke u ugostiteljskim objektima u kojima se hrana i piće konzumiraju na mjestu.
“Nažalost, ostatak je izrazito manjkav, nedorečen i teško provediv, usprkos stotinama sadržajnih i konstruktivnih komentara i prijedloga od strane udruga, građana i građanki, privatnih i javnih tvrtki tokom javnog savjetovanja”, dodale su udruge. Navedeni akteri su tijekom dvije godine čekanja završne verzije Pravilnika organizirali brojne sastanke, konferencije i okrugle stolove, kako bi tvorce politika upoznali s pozitivnim europskim trendovima i primjerima dobre prakse lako primjenjivima u maloj zemlji poput Hrvatske. “No, to su ministar Filipović i njegovo ministarstvo uporno ignorirali. Štoviše, nastavili su po starom obrascu gomilanja otpada za čije se zbrinjavanje javnim novcem skupo plaćaju privatnici, što opterećuje mjesečne račune građana i građanki”, objasnile su udruge.
Naglašavaju kako je najproblematičnije što izostaju jasni ciljevi i rokovi smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih proizvoda. “Još uvijek nije uvedena ni zabrana vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje! A prema posljednjim podacima o potrošnji plastike, vidljivo je da količina potrošnje takvih vrećica raste, iako za njih postoji lako dostupna višekratna alternativa”, dodale su udruge. Ni blagdansko vrijeme neće biti bez plastike jer će manji objekti poput kioska, adventskih kućica, beach barova itd., kao i dosad, moći posluživati hranu i napitke u jednokratnim plastičnim spremnicima ili jednokratnim spremnicima od drugih materijala. “Takva odredba ide direktno protiv temeljnog načela Direktive, a to je odmak od jednokratne upotrebe i pomak prema rješenjima za višekratnu upotrebu”, rekle su udruge iz Platforme.
Smatraju da nedostaju argumenti za odgađanje primjene tih minimalnih uvedenih mjera čak i za nekoliko godina. Tako se sustav povratne naknade praktički neće proširiti prije siječnja 2027. godine, a na naplatu vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje čekat će se do početka 2025. godine.
Budući da izvješće s javnog savjetovanja nikada nije objavljeno i da nijedan značajan sadržajni komentar udruga okupljenih u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom nije usvojen, već su odbačeni bez argumenata, Zelena akcija je zatražila provođenje inspekcijskog nadzora sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama. “Očekujemo postupanje inspekcije pri uredu Povjerenika za informiranje”, zaključili su.
Priopćenje potpisuju:
Zelena akcija, Greenpeace u Hrvatskoj, Udruga Tatavaka, Udruga Zelena Istra, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga Eko-Zadar.
_____
Ova aktivnost dio je kampanje za poboljšanje legislative o gospodarenju otpadom u RH u sklopu projekta 'Communities go circular', kojeg financira EU u sklopu programa Citizens, Equality, Rights and Values Programme (CERV). Partneri u projektu su Zelena akcija (Zero Waste Croatia), Zelena Istra, Zero Waste Italy, KNOF i Ekologi brez meja (Zero Waste Slovenija). Izraženi stavovi i mišljenja su autorovi i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za izražene stavove. Više o projektu pročitajte ovdje.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn