Zelena akcija upućuje podršku Palestincima, Palestinkama i propalestinskom pokretu u borbi za slobodu i pravdu te poziva na kontinuiranu međunarodnu solidarnost. Ovo je prvenstveno pitanje zaštite ljudskih života i humanitarnosti, ali je i okolišno pitanje.
Zelena akcija je potekla iz antinukleranog i antiratnog pokreta, konkretno mirovne inicijative Svarun. Naime, početkom rata 90-ih u Hrvatskoj, dio aktivista i članica Zelene akcije aktivno se uključio u antiratnu kampanju. Pozivom kojeg je Zelena akcija 4.7.1991. godine uputila svim ljudima dobre volje započela je antiratna kampanja “Spriječimo rat!”. Prvih nekoliko mjeseci je sekretarijat kampanje funkcionirao iz ureda Zelene akcije.
Ova ostavština nam je od iznimne važnosti, kao i duboki osjećaj za društvenu pravdu koja je neodvojiva od borbe za zaštitu okoliša i koja prožima naš rad. Stoga, prepoznajemo isprepletenost različitih borbi, uključujući onu za slobodu Palestine. Vjerujemo kako borba za klimatsku pravdu ide ruku pod ruku s borbom protiv vojno-industrijskog kompleksa i ratova koji ubijaju ljude i uništavaju planet.
Palestinska borba predstavlja borbu za ljudska prava i klimatsku pravdu. Predstavlja borbu za oslobođenje od izraelske okupacije, koja se temelji na nezakonitom i nepravednom iskorištavanju palestinske zemlje, tla i prirodnih resursa.
Na okupiranoj Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, Palestincima je onemogućen pristup prirodnim resursima, njihovo korištenje i ostvarivanje koristi od njih. Izraelska okupacija nezakonito kontrolira više od 65 posto Zapadne obale i ograničava poljoprivredne prakse na 35 posto poljoprivrednog zemljišta Gaze (podaci prije početka sadašnjeg genocida), što sve sprječava Palestince da se nose s klimatskim promjenama. Gaza je gusto naseljena i nalazi se u regiji u kojoj temperature rastu 20 posto brže, nego na globalnoj razini. Bez prestanka okupacije i blokade, strategije prilagodbe na klimatske promjene imat će ograničen učinak.
Stoga se pitanja zaštite okoliša i klimatskih promjena ne mogu odvojiti od priznavanja prava ljudi na suverenitet u njihovoj vlastitoj zemlji. Borba za pravdu i slobodu Palestine povezana je s globalnim pokretima koji zagovaraju prava domorodačkog stanovništva, prava na zemlju, borbu protiv industrije fosilnih goriva i klimatskog kolonijalizma*. Ona je sastavni dio kolektivne borbe za svijet u kojem svatko ima pravo živjeti dostojanstveno i bez ugnjetavanja.
Iako trenutna vojna operacija Izraela u Gazi traje 17 mjeseci, etničko čišćenje i genocid nad Palestincima zapravo traje skoro 80 godina. Od Nakbe (velike katastrofe) 1948., odnosno etničkog čišćenja palestinskih Arapa kroz njihovo masovno i nasilno raseljavanje i oduzimanje zemlje, imovine i stvari (raseljeno više od 750.000 ljudi), preko Nakse 1967., kada je raseljeno oko 280.000 do 325.000 Palestinaca sa Zapadne obale i pojasa Gaze, do danas.
Prije listopada 2023. godine, u Gazi je živjelo oko 2.2 milijuna ljudi na skučenoj površini od 365 km² (nešto manje od površine Brača).
U izraelskim neselektivnim napadima na Gazu u zadnjih 17 mjeseci ubijeno je preko 50.000 Palestinki i Palestinaca - od čega su dvije trećine žene i djeca - ranjeno je najmanje 110.000 ljudi, a raseljeno 90 posto populacije. No, prave brojke tek ćemo saznati jer ljudi umiru i od posljedica gladi i bolesti, a tisuće su još ispod ruševina. Prema jednom od najstarijih i najutjecajnijih akademskih medicinskih časopisa, Lancet, pravi broj žrtava izravnih napada na Gazu mogao bi biti oko 41 posto veći. U vrijeme objave njihove studije, u srpnju 2024., procjena je bila kako bi ukupan broj smrtnih slučajeva mogao biti 186.000 ili čak više. Istovremeno, izraelske vlasti su privele ili otele brojne stanovnike Gaze (mnogi su nestali) te uhitile tisuće Palestinaca na Zapadnoj obali, kao i arapskih državljana Izraela. I prije aktualnog genocida u izraelskim je zatvorima i pritvorima bilo preko 9.000 Palestinaca, uključujući djecu i maloljetnike. U ožujku ove godine, UN je objavio rezultate istrage o naglom porastu seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja od strane izraelske vojske i ilegalnih naseljenika diljem okupiranih palestinskih teritorija, uključujući zatvore.
Procjenjuje se da je preko 70 posto zgrada u Gazi oštećeno ili uništeno. Izraelske snage su više puta bombardirale, opsjedale i napadale bolnice u Gazi. U siječnju je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su od početka genocida zabilježena 654 napada na zdravstvene ustanove, a više od 1.000 zdravstvenih djelatnika i djelatnica je ubijeno, što je samo jedan u nizu ratnih zločina (Ženevske konvencije). Gotovo sve školske zgrade u Gazi su oštećene ili uništene, a nijedna nije u funkciji (skolasticid).
Ne smijemo zaboraviti niti hrabre palestinske novinarke i novinare koje zapadni mediji uglavnom ignoriraju. Izraelska vojska ubila je 232 novinara u Gazi – u prosjeku 13 tjedno – što čini ovo najsmrtonosnijim sukobom za medijske djelatnike ikada zabilježenim, navodi se u izvješću projekta “Troškovi rata” Instituta Watson za međunarodne i javne poslove. Drugim riječima, u Gazi je ubijeno više novinara_ki, nego u oba svjetska rata, Vijetnamu, Jugoslaviji i Afganistanu zajedno.
Izrael je bacio preko 85.000 tona bombi na Gazu, daleko nadmašujući najgora bombardiranja u Drugom svjetskom ratu (atomska bomba bačena na Hirošimu imala je oko 15.000 tona eksplozivne snage). Do 15 posto ovih eksplozivnih naprava nije detoniralo pri udaru te predstavljaju veliki rizik za Palestince, ali i okoliš koji je već devastiran i zatrovan. Uz to je od listopada 2023. do studenog 2024. u izraelskim napadima ispušteno otprilike 54,5 milijuna tona CO2, što je otprilike jednako godišnjem ugljičnom otisku 16 elektrana na ugljen.
U svemu ne smijemo zaboraviti odgovornost Zapada. Prema izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Sjedinjene Države su glavni dobavljač oružja Izraelu, čineći 69 posto izraelskog uvoza konvencionalnog oružja između 2019. i 2023. godine. Njemačka je drugi najveći dobavljač. Kao najveći saveznik Izraela, SAD je potrošio 22 milijarde dolara podržavajući izraelsku vojsku od listopada 2023. do danas. Gotovo sva američka pomoć Izraelu danas ide u vojne svrhe. Prema američkom think tanku, Council on Foreign Relations, SAD je od 1946. godine osigurao više od 310 milijardi dolara vojne i ekonomske pomoći Izraelu. Njemačka je odobrila izvoz oružja u Izrael u vrijednosti od 94 milijuna eura samo od kolovoza do listopada 2024.
17.1.2025. je nastupilo primirje između Izraela i Hamasa koje je bilo prividno jer ga je izraelski režim kontinuirano kršio, kroz zračno i topničko bombardiranje, pri čemu je do ožujka ubijeno preko 150 ljudi. Osim toga, Izrael je 2. ožujka zaustavio priljev sve robe, uključujući hranu, lijekove i gorivo.
Istovremeno, izraelska vojska je krenula u ofenzivu na okupiranu Zapadnu obalu, nasilno raselila preko 40.000 ljudi i ubila najmanje 55 osoba (od studenog 2023., na tom području je ubijeno barem 870 Palestinaca, uključujući 177 djece). Izraelska vlada prošle je godine ubrzala naseljavanje - praktički aneksiju - okupirane Zapadne obale, uključujući istočni Jeruzalem, premještajući vlastito stanovništvo na ovaj teritorij i nezakonito rušeći palestinske domove, dok je nasilje naseljenika poraslo u klimi neprestane nekažnjivosti, pokazalo je izvješće Ureda UN-a za ljudska prava.
Ne smijemo zaboraviti niti izraelske napade na Libanon, Siriju i Jemen koji nisu prestali.
Dogovor o primirju dosegao je samo prvu od tri planirane faze jer je Izrael jednostrano prekinuo primirje 18. ožujka ubivši u zračnim napadima preko 400 Palestinaca, većinom djecu, žene i starije osobe.
Zelena akcija oštro osuđuje brutalni masakr i kontinuirani genocid nad Palestincima od strane izraelske okupacije.
Nekažnjivost Izraela za ove zločine predugo omogućavaju SAD i druge države poput Njemačke, koje ga štite i potpomažu vojno i ekonomski, a posljedicama toga svjedočimo ne samo u Gazi i na Zapadnoj obali, već i u drugim dijelovima regije.
Sve države, pa tako i Republika Hrvatska, moraju „poštivati i osigurati poštivanje“ međunarodnog humanitarnog prava (Ženevske konvencije), čijem kršenju svakodnevno svjedočimo.
Zelena akcija traži sljedeće:
(1) Trenutačni, trajni i bezuvjetni prekid genocida**, etničkog čišćenja i oružanog nasilja nad Palestincima i Palestinkama na svim okupiranim palestinskim teritorijima.
(2) Zaustavljanje kolektivnog kažnjavanja stanovništva Gaze, kroz izraelsku nehumanu opsadu, putem:
• hitnog otvaranja granica Gaze
• omogućavanja neograničenog uvoza svih oblika humanitarne i medicinske pomoći - pristup humanitarnoj pomoći nije adut za pregovaranje, već temeljno ljudsko pravo te je svaka zapreka pružanju pomoći još jedan u nizu ratnih zločina
• omogućavanja ulaska humanitarnog i medicinskog osoblja i timova za traganje i spašavanje
• trenutačnog osiguravanja pristupa hrani, vodi, električnoj energiji, gorivu i komunikacijskim kanalima.
(3) Međunarodna zajednica, uključujući Hrvatsku, treba se zauzeti za povratak preostalih izraelskih talaca koji se nalaze u Gazi te se jednako tako zauzeti za oslobođenje skoro 10.000 palestinskih talaca koje Izrael drži u svojim zatvorima (uključujući djecu i maloljetnike).
(4) Mobilizaciju međunarodne pomoći za obnovu Gaze.
(5) Vlada Republike Hrvatske i druge nadležne institucije moraju hitno i bez odgode pristupiti izradi plana djelovanja za ispunjavanje obveza iz članka 1. Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, u skladu sa zaključkom Međunarodnog suda (ICJ) iz siječnja 2024. godine, prema kojem postoji vjerojatan rizik da je Izrael počinio djela genocida u Gazi. Odredbe Konvencije jasno određuju kako se, između ostalog, kažnjivim djelom genocida smatra i sudioništvo u genocidu. Konvencija o genocidu obvezuje države da poduzmu mjere za sprječavanje genocida. Sud je pojasnio da ova obveza proizlazi od trenutka kada države postanu svjesne ozbiljnog rizika da su počinjena djela genocida. Države su postale svjesne opasnosti od genocida u Gazi nalogom Suda od 26. siječnja 2024.
To obvezuje i Hrvatsku da učini sve što može da spriječi zločin genocida. Primjerice, strane vlade imaju obvezu prekinuti isporuku goriva Izraelu osim ako ne mogu jamčiti da se neće koristiti u vojne svrhe. To uključuje i zabranu izvoza sirove nafte, vojnog mlaznog goriva i drugih goriva, kao i zabranu transporta te robe kroz njihov teritorij. Vlade koje ne učine sve što je u njihovoj moći da zaustave ove napade i umjesto toga pomažu izraelsku okupaciju i režim aparthejda, riskiraju da budu proglašene sudionicima u genocidu.
Vlada RH riskira upravo to. Između ostalog, izvoz pištolja iz Hrvatske u Izrael je 2023. iznosio preko 2,6 milijuna USD, a dijelova oružja (npr. streljivo) preko 650.000 USD. Uz to, Hrvatska uvozi i izvozi rafiniranu naftu i plastiku.
(6) Nastavno, Hrvatska mora prekinuti daljnje diplomatske, gospodarske, vojne, sigurnosne, kulturne i dr. odnose s Izraelom dok ta zemlja ne prestane kršiti međunarodno pravo i ljudska prava.
(7) Republika Hrvatska i ostale EU članice moraju iskoristiti sve mehanizme koji su im na raspolaganju za zaustavljanje izraelskih napada na Gazu i Zapadnu obalu, poput:
• uvođenja sveobuhvatnog vojnog i energetskog embarga Izraelu, uključujući obustavu uvoza i izvoza oružja, vojne pomoći, tehnologije dvostruke namjene, rezervnih dijelova i goriva
• zabrane pristanka u hrvatske luke svim brodovima za koje se sumnja da nose vojnu pomoć Izraelu.
(8) Država Izrael mora ispoštovati presudu Međunarodnog suda od 19. srpnja 2024., kojom je Sud proglasio (i potvrdio) izraelsku okupaciju Pojasa Gaze i Zapadne obale, uključujući istočni Jeruzalem, nezakonitom (od 1967.), zajedno s povezanim režimom naseljavanja, aneksijom i korištenjem prirodnih resursa te da mora odmah prestati. Sukladno tome, tražimo da se Hrvatska angažira na okončanju izraelske nezakonite okupacije.
(9) Vlada RH mora prekinuti gospodarske odnose s tvrtkama koje posluju u ilegalnim izraelskim naseljima na okupiranom dijelu Palestine, što uključuje i energetski sektor. Tražimo i prekid uvoza proizvoda s tih teritorija.
ICJ je jasno dao do znanja da se treće države moraju "suzdržati od ulaska u gospodarske ili trgovinske poslove s Izraelom […] koji bi mogli učvrstiti njegovu nezakonitu prisutnost na teritoriju". Nadalje, treće države moraju "poduzeti korake kako bi spriječile trgovinske ili investicijske odnose koji pomažu u održavanju nezakonite situacije koju je stvorio Izrael na okupiranom palestinskom teritoriju".
(10) Republika Hrvatska i druge države moraju provesti naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane, Yoava Gallanta, zbog sumnje na zločine protiv čovječnosti, a koje je u studenom 2024. izdao Međunarodni kazneni sud.
(11) Pozivamo Vladu RH da podrži novu tzv. Hašku skupinu - skupina 9 zemalja s Globalnog juga osnovana 31. siječnja 2025. kako bi zaštitila i podržala presude Međunarodnog suda i Međunarodnog kaznenog suda u vezi s Izraelom i Palestinom.
(12) Kao jedinu zemlju s pravim utjecajem na Izrael, pozivamo SAD i njegovu vladu da prekine svoju bezuvjetnu podršku Izraelu i omogućavanje okupacije i genocida.
(13) Zahtijevamo prekid kriminalizacije palestinskih i propalestinskih aktivista i aktivistkinja diljem Europe i SAD-a. Zauzimanje za okončanje genocida, slobodu i jednakopravnost Palestinaca i Palestinki nije antisemitizam, no američke i njemačke vlasti to nastoje izjednačiti. Jewish Voice for Peace iz SAD-a, najveća anticionistička židovska organizacija na svijetu, nedvosmisleno je odbacila izjednačavanje antisemitizma s anticionizmom i osudila lažne optužbe za antisemitizam, usmjerene protiv antiratnih prosvjednika, kako bi se diskreditirao pokret. Njemačka je krajem prošle godine odobrila kontroverznu rezoluciju za navodnu borbu protiv antisemitizma, unatoč žestokom protivljenju pravnih stručnjaka, civilnog društva i istaknutih židovskih intelektualaca. U osnovi, rezolucija spaja kritiku Države Izraela s mržnjom prema Židovima i može okarakterizirati legitimnu kritiku politike izraelske vlade kao antisemitsku, a nijedna organizacija ili projekt neće dobiti financijsku potporu ako npr. dovodi u pitanje pravo Izraela na postojanje, poziva na bojkot Izraela ili aktivno podržava palestinski pokret za bojkot, dezinvesticije i sankcije - BDS (više informacija u tekstu niže).
Represivne politike koje države implementiraju protiv palestinskih i propalestinskih aktivista_kinja, uključujući racije domova, zakonska ograničenja, zabrane slogana na arapskom na prosvjedima, policijsko nasilje tijekom mirnih prosvjeda (Njemačka) ili uhićenja mirnih prosvjednika i korištenja antiterorističkih zakona protiv aktivista (UK), možemo, u nekoj mjeri, usporediti s represijom klimatskih aktivista i aktivistkinja, kao nagovještaj onog što nas može ubrzo očekivati. Zato je solidarnost i zajedničko djelovanje protiv istog sistema od iznimne važnosti.
Poziv na akciju:
(1) Podržavamo pokret BDS, palestinski nenasilni pokret koji promiče bojkot, dezinvesticije i ekonomske sankcije Izraelu. Pokrenut 2005., BDS je pokret za slobodu, pravdu i jednakost, koji podržava jednostavno načelo da Palestinci imaju ista prava kao i ostatak čovječanstva. Nadahnut južnoafričkim pokretom protiv aparthejda, BDS poziva na djelovanje kako bi se izvršio pritisak na Izrael da poštuje međunarodno pravo.
Konkretno:
• Bojkot uključuje povlačenje potpore izraelskom režimu, izraelskim sportskim, kulturnim i akademskim institucijama koje podržavaju režim te svim izraelskim i međunarodnim tvrtkama uključenima u kršenje palestinskih ljudskih prava (npr. Chevron, Siemens, Reebok, Disney+, SodaStream, Google, Amazon, Booking/AirBnB, izraelski Teva Pharmaceutical Industries - vlasnik hrvatske Plive, McDonald’s, Coca Cola).
• Kampanje dezinvesticija potiču banke, lokalna vijeća, crkve, mirovinske fondove i sveučilišta da povuku ulaganja iz Države Izrael i svih izraelskih i međunarodnih tvrtki koje podržavaju izraelski aparthejd.
• Kampanje sankcija vrše pritisak na vlade da ispune svoje zakonske obveze oko okončanja izraelskog aparthejda i da ne pomažu njegovo održavanje zabranom poslovanja s ilegalnim izraelskim naseljima, ukidanjem vojne trgovine i sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i suspenzijom članstva Izraela u međunarodnim forumima kao što su tijela UN-a i FIFA-a.
Za lakše snalaženje u bojkotu proizvoda i brendova, preporučujemo aplikacije No thanks i BoyCat. Uz to, pozivamo vas da podržite palestinske brendove.
(2) Izražavamo solidarnost i podršku našoj sestrinskoj organizaciji u Palestini, PENGON / Friends of the Earth Palestine, koja je jedina okolišna mreža na okupiranoj Zapadnoj obali i Pojasu Gaze. Ako možete, podržite rad PENGON-a donacijom i pomozite dostaviti očajnički potrebne resurse Palestincima u Gazi.
(3) Pozivamo vas da, u skladu s vašim mogućnostima, donirate i organizacijama:
Palestine Children’s Relief Fund
(4) Podržavamo i propalestinske kolektive u Hrvatskoj poput Inicijative za slobodnu Palestinu i Studentica za Palestinu. Pratite ih na društvenim mrežama i uključite se u aktivnosti.
---
*Klimatski kolonijalizam odnosi se na iskorištavanje resursa tzv. Globalnog juga od strane zemalja Globalnog sjevera za njihove zelene agende i kontinuirani rast. Ponekad se naziva i zelenim kolonijalizmom. Primjerice, mnogi projekti pošumljavanja koje podržava i provodi Sjever uključuju kršenja ljudskih prava, otimanje zemlje i nasilje u Africi, Latinskoj Americi i Indoneziji. Isto se odnosi i na projekte kojima se iskorištavaju minerali za obnovljive tehnologije ili pak planovi za "doline vodika" na sjeveru Afrike, koje bi služile Europskoj uniji za opskrbu energijom, a ne Africi. Izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) za 2022. prvi put je uključilo pojam kolonijalizma, signalizirajući tako prepoznavanje ovog problema.
**Genocid je zločin usmjeren na uništavanje, u cijelosti ili dijelom, neke nacionalne, etničke, vjerske ili rasne skupine ubijanjem njezinih članova, nanošenjem teških fizičkih ili psihičkih ozljeda, stavljanjem skupine u takve uvjete života koji mogu dovesti do njezina uništenja (npr. izgladnjivanje), nametanjem mjera što dovode do sprječavanja rađanja u skupini ili prisilnim odvođenjem djece u drugu skupinu. Navedena definicija genocida utvrđena je Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, koju je prihvatila Opća skupština UN-a 1948. godine. Republika Hrvatska stranka je Konvencije od svojega nastanka.
Dodatne informacije:
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn