Ministarstvo okoliša protiv povratne naknade – okolišno i socijalno efikasne mjere

 Jedna od najproblematičnijih izmjena je ukidanje povratne naknada za mlijeko i mliječne proizvode. Osim toga, favorizira se spaljivanje u odnosu na hijerarhijski prioritetniju prevenciju i ponovnu uporabu. U prijedlogu pravilnika gotovo da nema pozitivnih promjena u sustavu odvojenog prikupljanja ambalažnog otpada, kao ni u sustavu gospodarenja opasnim ambalažnim otpadom.

Upravo suprotno, prijedlogom ovakvog Pravilnika pokušavaju se unazaditi ionako rijetki pozitivni dijelovi zaostalog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Predlaže se ukidanje povratne naknade od 50 lipa za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda, usprkos činjenici da siromašniji članovi društva od te naknade, uz onu za ostalu ambalažu, doslovno žive. Ukidanje se pravda tvrdnjama da će mlijeko pojeftiniti za 50 lipa, što je teško za očekivati s obzirom da bi trgovci ostali bez oko 10,5 milijuna kuna koje za prikupljanje ambalaže godišnje dobivaju iz Fonda za zaštitu okoliša. Osim socijalne komponente, treba uzeti u obzir i činjenicu da se povratna naknada za ambalažu pokazala kao ekološki izuzetno efikasna mjera jer se čak 92% ambalaže reciklira. Ukidanje povratne naknade za bilo koju vrstu ambalaže potpuna je destimulacija odvajanja i recikliranja otpada te vodi prema generiranju većih količina smeća.Umjesto ukidanja povratne naknade za ambalažu za mlijeko, treba razmisliti o uvođenju povratne naknade za još neke vrste PET ambalaže za koje ta naknada sada ne postoji, kako bi se sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja unaprijedio.

Prijedlog Pravilnika postavlja ciljeve za spaljivanje otpada i pokušava spaljivanje izjednačiti s procesom recikliranja. Istovremeno, ne postoje nikakvi ciljevi kao ni konkretne mjere za sprječavanje nastanka ambalažnog otpada i ponovnu uporabu. Zakonom o otpadu i europskim direktivama je jasno definirano da su, zajedno s recikliranjem, ti koraci prioritetniji od spaljivanja. Također, prijedlog Pravilnika predviđa gospodarenje ambalažom koja je opasni otpad bez ikakvog sustava kontrole i nadzora odlaganja što je nastavak lošeg gospodarenja opasnim otpadom u RH koji najčešće završava zajedno s ostalim otpadom na neuređenim odlagalištima ili u okolišu. Predviđa se i odvajanje ambalažnog otpada na zelenim otocima udaljenim od građana iako su se oni već pokazali kao neefikasan instrument odvajanja otpada.

Tražimo da Ministarstvo izmijeni prijedlog Pravilnika prema komentarima u prilogu, kako bi se uspostavio kvalitetan sustav gospodarenja ambalažom i ambalažnim otpadom, u skladu s najboljom dostupnom praksom i načelima održivog razvoja.