Iskopavanje šljunka na rijeci Dravi
Na današnjoj konferenciji za novinare u prostorijama Zelene akcije, ekološke grupe udružene u zaštiti rijeke Drave (između ostalih WWF - Svjetski fond za zaštitu prirode) predstavile su pismo naslovljeno na Europsku komisiju
Iskopavanje šljunka na rijeci Dravi
Na današnjoj konferenciji za novinare u prostorijama Zelene akcije, ekološke grupe udružene u zaštiti rijeke Drave (između ostalih WWF - Svjetski fond za zaštitu prirode) predstavile su pismo naslovljeno na Europsku komisiju, u kojem od nje zahtijevaju da upozori Hrvatsku na nužnost prilagođavanja okolišnim pravilima EU kako bi se dalje mogla uspješno integrirati u Uniju i konačno postati njena punopravna članica.
Naime, Uprava za vode, Hrvatske vode i njihovi koncesionari trenutno provode jedan od najvećih projekata iskopavanja i kanaliziranja Drave pri čemu svakodnevno iskapaju velike količine šljunka iz korita i obala rijeke (plan je iskopati preko 7 milijuna m3). Već sada se vide katastrofalne posljedice na 3500 ha europski važnog riječnog ekosustava. Ugrožene vrste kao bjelorepi orao, crna roda i vidra gube svoja prirodna staništa, smanjuju se populacije ribljih vrsta, močvarne i šumske površine se isušuju, gube se prirodna staništa pogodna za razvoj ekoturizma i za rekreaciju.
Hrvatska se 21. veljače 2003. službeno prijavila u članstvo EU i time se obvezala da će usvojiti sve zakonske i ustavne okvire Unije, tzv. aquis communitare, koji uključuju i obveze prema okolišu. Usprkos tome, aktivnosti Uprave za vode i Hrvatskih voda ignoriraju brojne zakone EU uključujući i Direktivu o vodama.
"Ovaj slučaj na Dravi povređuje hrvatske zakone o okolišu i prirodi jer je ignorirao zaključke studije utjecaja na okoliš, koji kažu da iskopavanje šljunka iz korita Drave nije dopustivo," kaže Irma Popović iz Zelene akcije. "U Nacionalnoj strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti navedeno je da su rijeke Drava i Mura od visoko prioritetne važnosti za zaštitu, a također se navedeni radovi iskopavanja i kanaliziranja već par mjeseci odvijaju bez koncesijske dozvole koja je istekla krajem 2003."
Prepreke za ovaj projekt također postoje na nivou međunarodnih odnosa jer se posljedice navedenih aktivnosti osjećaju na slovenskom i mađarskom teritoriju. Hrvatska još uvijek nije napravila Studiju utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu koju je obavezna učiniti prema UN-ovoj Espoo konvenciji, a koja od država potpisnica zahtijeva da se međusobno obavijeste i konzultiraju kada je u pitanju veći projekt koji bi mogao imati utjecaja i preko državnih granica.
Novinarima su pritom najavljene i buduće aktivnosti kampanje "Spasimo Dravu":
¡ skupljaju se potpisi za peticiju "Spasimo Dravu" i pisma potpore uvaženih hrvatskih stručnjaka
¡ u subotu 13.03. povodom Dana rijeka (14.03.), istodobno u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici, Virovitici i Čakovcu, održati će se akcija osvješćivanja javnosti o problemu na Dravi pri čemu će se potpisivati peticija i dijeliti informativni materijali a biti će postavljena i prigodna izložba fotografija
¡ u nedjelju 21.03. povodom Dana voda (22.03.) na Dravi kod Varaždina, na lokaciji Beli kipi gdje se provodi najmasovnije iskopavanje šljunka, održati će se 1. europsko prvenstvo u bacanju žabica pod naslovom "Vratimo šljunak natrag Dravi" uz raznolik popratni program.
Govornici na konferenciji:
Irma Popović (Zelena akcija),
Borut Stumberger (DOPPS-Birdlife),
Arno Mohl (WWF Austria),
Laurice Ereifej (WWF Hungary),
David Reeder (WWF International),
Helena Hećimović (Dravska liga).
Priopćenje - Iskopavanje šljunka na rijeci Dravi u suprotnosti je s hrvatskim zakonima i zakonima EU
Pismo ministru i Vladi RH
Drava - Važnost sedimenta u rijeci
Drava and Mura Watch Report (english)
Javni poziv na natječaj za iskapanje šljunka na Dravi (JPG) - 1. stranica
Javni poziv na natječaj za iskapanje šljunka na Dravi (JPG) - 2. stranica