Za sve prometnice projekta na Srđu investitor je Grad Dubrovnik, za sve vodne komunalne građevine investitor je Vodovod Dubrovnik, a za zamjenu dalekovoda investitor je HEP ODS, zaključak je to pravne analize koja je u 15. prosinca 2015. godine predstavljena na tribini “Čiji su troškovi infrastrukture projekta na Srđu?”.
Zaključeno je također da ukoliko se ugovorom financiranje infrastrukture uredi na način da investitor financira infrastukturu taj investitor, po zakonu, stječe pravo na povrat tako uloženih sredstava.
Izloženo je bilo predmet rasprave na spomenutoj tribini na kojoj su sudjelovali doc. dr. sc. Frane Staničić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao jedan od izrađivača pravne analize koju je naručila Zelena akcija, antikorupcijski aktivist Zorislav Antun Petrović, gradski vijećnik u vijeću Grada Dubrovnika Nikša Selmani i predstavnik investitora u projekt na Srđu Ivan Kusalić. Okupljenima se obratio i pročelnik Grada Dubrovnika za komunalne poslove Marko Miljanić koji je rekao da Grad Dubrovnik i dalje podržava projekt na Srđu. Spomenuti projekt ima podršku Grada iako nije napravljena analiza stvarnog troška infrastukture kao niti analiza troškova održavanja infrastrukture u njenom životnom vijeku, a koju će u cijelosti snositi građani Grada Dubrovnika.
Predstavnik investitora potvrdio je da investitor namjerava tražiti povrat sredstava za infrastrukturu ukoliko ih predujmi Gradu Dubrovniku. Nitko od prisutnih predstavnika investitora nije htio komentirati tajni sastanak u lobiju zagrebačkog hotela s direktorom Vodovoda Dubrovnik na kojem je dogovarano izigravanje zakonskih odredbi po kojima svaki trošak veći od milijun kuna mora odobriti gradsko vijeće. Za razliku od tvrdnji iz 2013. godine kako će investitor snositi troškove cjelokupne infrastrukture, na tribini je predstavnik investitora uveo razlikovanje između tzv. komercijalne infrastrukture koju pokriva investitor i javne infrastrukture koja se plaća iz javnih sredstava. Upravo je analiza koju su po narudžbi Zelene akcije izradili profesori s Pravnog fakulteta u Zagrebu pokazala da prema zakonu od 34 infrastrukturna zahvata navedena u lokacijskoj dozvoli za projekt na Srđu za njih čak 31 trošak snosi Grad Dubrovnik, još dva zajednički Vodovod Dubrovnik i Grad Dubrovnik te jedan zahvat ide na trošak HEP-a. S obzirom da Grad Dubrovnik nije izradio procjenu troška infrastrukture na Srđu, a da je u prijedlogu proračuna za 2017. godinu za rekonstrukciju samo jedne prometnice za pristup projektu na Srđu planirano 25 milijuna kuna u 2017. godini i još 50 milijuna u slijedeće dvije godine, građani se mogu samo bojati ukupnog troška infrastrukture za projekt na Srđu.