Građanska energija u Hrvatskoj – podrška s figom u džepu?

Građanska energija širi je pojam za oblike organiziranja na lokalnoj razini kako bi se energetske potrebe zadovoljile izravno od strane korisnika. Ovaj je koncept suprotan tradicionalnim velikim i centraliziranim energetskim sustavima u kojima glavnu ulogu imaju veliki proizvođači i opskrbljivači iz tzv. fosilne ere. Bitni elementi uspjeha građanske energije su, među ostalim, projekti malih solarnih elektrana i energetske zajednice građana pomoću kojih se može iskoristiti sinergijski učinak više malih projekata i jačati lokalna otpornost i neovisnost.

Na događanju je predstavljena analiza Zelene akcije o prenošenju Direktive o obnovljivim izvorima energije tzv. RED II (eng. Renewable Energy Directive) kojom se svim europskim građanima jamči ostvarenje prava na sudjelovanje u tržištu električne energije, osnivanjem zajednica obnovljive energije. Međutim, odredbe direktive, koje predstavljaju obveze Republike Hrvatske kao članice EU, u hrvatski su zakon samo prepisane, a ne prenesene na način da jamče jasan i provediv okvir za ostvarenje prava građana zajamčenih direktivom. Posljedica je da u Hrvatskoj nemamo registriranu niti jednu zajednicu obnovljive energije gotovo pet godina nakon roka za prenošenje direktive koji je istekao 31. lipnja 2021. godine. Hrvatski građani u nepovoljnijem su položaju od ostalih jer ne mogu u praksi ostvariti svoje pravo zajamčeno direktivom.

Interes građana postoji i nije zanemariv Izostanak zajednica obnovljive energije nije posljedica nedostatka interesa. Dokazuje to i Forum energetskih zajednica u Hrvatskoj pokrenut od strane Zelene energetske zadruge, koji broji 17 organizacija s više od 250 članova, dok je više od 1.000 građana već izrazilo interes za dijeljenje energije među članovima energetske zajednice. Forumu se osamnaesta organizacija pridružila upravo na spomenutom događanju te su još najmanje dvije organizacije iskazale namjeru za pridruživanjem i podršku ciljevima Foruma.

Interes za energetske zajednice i tranziciju na obnovljive izvore energije vidljiv je i iz provedenih ili započetih pilot projekata na Cresu, u Rijeci, Križevcima ili Zagrebačkoj županiji, koji su iznijeli svoja iskustva iz prakse na događanju. Također interes pokazuje i činjenica da je na natječaju ENERCOM Facility programa, sa 6 odobrenih projekata, Hrvatska među najboljim zemljama s više od 5 odobrenih potpora inicijativama građanske energije.

S druge strane, dok je interes građana stvaran, potpora institucija je u najboljem slučaju fingirana. U Hrvatskoj ne postoje nikakvi formalni poticajni mehanizmi (tehnički, pravni ili financijski) usmjereni na energetske zajednice i projekte građanske energije, kao što je to recimo u Sloveniji, Austriji, Češkoj ili Nizozemskoj. Zajednice su prepuštene same sebi i uspijevaju provoditi svoje aktivnosti jedino zbog potpore s razine EU, ali i odlučnosti samih građana da ostvare svoje pravo da sami proizvode obnovljivu energiju za svoje potrebe.

Tri su ključne točke snažnije podrške energetskim zajednicama u Hrvatskoj Energetske zajednice kroz svoje projeke i rad značajno doprinose energetskoj neovisnosti i sigurnosti Hrvatske te zadržavanju ekonomske dobiti povezane s proizvodnjom energije u lokalnim zajednicama, umjesto da se kroz uvoz energije i energenata ekonomska dobit ostavlja u drugim zemljama. Sudjelovanjem u energetskim zajednicama, jača se lokalna otpornost, a građani kontroliraju i time smanjuju rizik od rasta cijena energije za svoje potrebe.

Preduvjeti za značajan porast broja projekata energetskih zajednica i dobrobiti koje one donose mogu se sažeti u tri ključne točke:

• Proces registracije energetskih zajednica treba biti jednostavan, provediv, priuštiv i ekonomičan.
• Dijeljenje proizvedene energije treba biti omogućeno u praksi i to na jednostavan i ekonomičan način.
• Za uspješnu uspostavu i održiv rad zajednica potrebno je uspostaviti paket tehničkih i financijskih potpornih mehanizama, ukinuti administrativna ograničenja i dati jasnu uputu oko potrebnih koraka za osnivanje.

Prema iskazanom interesu građana, obrtnika, malih i srednjih poduzetnika ali i javnih ustanova, koji svi mogu biti članovi energetskih zajednica, dijeljenje energije je trenutno najveći motiv za njihovu želju za priključenje energetskoj zajednici i provedbu projekata proizvodnje vlastite obnovljive energije.

Zbog toga su organizatori, kao zaključak događanja, upalili štopericu kojom odbrojavaju vrijeme do donošenja pravila za dijeljenje energije unutar energetskih zajednica, koje je HEP ODS najavio za prvi kvartal 2026. godine.